Vjeran Vrbanec, diplomirani pravnik, na vodeću poziciju HAMAG-BICRO-a imenovan je prije dvije godine, a u agenciju je došao s mjesta pročelnika Upravnog odjela u Međimurskoj županiji
U zadnje dvije godine HAMAG-BICRO bilježi snažan rast kreditiranja, plasirajući preko 265 milijuna kuna zajmova čime su potaknute investicije od približno 315 milijuna kuna, uz što je išlo oko 2,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti projekata preko šest milijardi kuna. Uz to, osmišljeni su brojni novi programi i potpore.
O svemu tome i još mnogočemu pričao je Međimurec Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a u intervjuu za tportal.
HAMAG-BICRO je objavio poziv za program Proof of Concept (PoC) koji pomaže poduzetnicima inovatorima. Što inovatori i razni start-upovi mogu dobiti tim programom?
Kako bi uopće bili prisutni na globalnom tržištu, neophodno je poticati razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Nerijetko su inkubatori inovacija upravo znanstvene institucije, stoga je ključni izazov transfer takvih proizvoda i usluga na komercijalno tržište. Upravo je za takvu vrstu potpora Europska komisija osigurala ogroman novac koji se većinom plasira putem nacionalnih operativnih programa. Međutim, to su kompleksni natječaji na koje se mali poduzetnici i start-upovi teško mogu prijaviti.
Zato smo mi derivirali program nazvan PoC, kojeg su prvotno izmislili Amerikanci i Izraelci koji su ‘doktorirali’ na takvim stvarima. Nakon šest uspješno provedenih natječaja za Program provjere inovativnog koncepta (PoC), ugovorena su222 inovativna projekta ukupne vrijednosti 83 milijuna kuna. PoC traje već sedam godina, a njegova poanta je da se mladim poduzetnicima, pogotovo start-upovima koji imaju inovativan proizvod, omogući provjera komercijalnog potencijala inovacije.
Kakav je interes poduzetnika-inovatora?
Zabilježen je velik interes pa smo odlučili produžiti rok za prijave do 7. rujna 2018. kako bi svi zainteresirani imali dovoljno vremena za pripremu. Poduzetnicima je ukupno na raspolaganju 16,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava. S maksimalnim iznosom potpore od 350.000 kuna može se razvijati ideja, ali taj proces ne smije trajati dulje od godinu dana. Rezultat je prototip s komercijalnim potencijalom. Na ovaj način poduzetnik dobije povratnu informaciju o komercijalnom potencijalu proizvoda ili usluge.
Ako proizvod pokaže tržišni potencijal, onda se taj projekt, odnosno proizvod, razvija kroz druge programe koji dalje pomažu njegov razvoj: javni pozivi iz EU fondova namijenjeni isključivo inovativnim novoosnovanim poduzećima, programi kvazivlasničkih ulaganja, ulaganja business anđela, programi mikrokreditiranja i jamstveni programi, venture capital fondovi te eventualno i ulaganja koja se događaju preko burze. To je logika koju želim zadržati u HAMAG-BICRO-u, da na jednom mjestu možemo dati savjet i financijsku podršku poduzetniku, da stojimo uz njega i pratimo ga na svakom koraku njegova razvoja.
Ovih dana lansirana je nova linija financijskih instrumenata za ruralni razvoj. Možete li pojasniti o čemu se točno radi?
Ovo je napokon jedan poticaj i velika prekretnica za domaće poljoprivrednike i šumare koji će uz manje papirologije i bržu obradu te ono što je njima najbitnije, s puno manjom kamatnom stopom, ostvariti pravo na zajam. Za ovaj vid poticanja ruralnog razvoja kroz zajmove i jamstva, osigurana je alokacija u iznosu od 35,2 milijuna eura. Zbog faktora multiplikacije jamstva, predviđamo da ćemo potaknuti investicije preko 100 milijuna eura.
Kako točno izgledaju ti zajmovi?
Konkretno, radi se o Mikro i Malim zajmovima s kamatnim stopama od 0,5 % do 1,0 %, dok mljekarski sektor ima kamatnu stopu od svega 0,1 %. Mikro zajmovi se mogu zatražiti u iznosima od 1.000 eura do 25.000 eura uz mogućnost korištenja do 6 mjeseci, nakon čega je moguć poček do 12 mjeseci te rok otplate do 5 godina. Iznos Malih zajmova koji je moguće zatražiti kreće se od 25.001 eura do 50.000 eura, uz rok otplate do 10 godina, s uključenim počekom do 12 mjeseci te istim rokom korištenja.
Kako je došlo do ideje da se razvije takav instrument?
Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je naše iskustvo u provedbi financijskih instrumenata, pa su nam dali povjerenje i obvezu da kreiramoliniju za poljoprivrednike, prerađivače i šumare. Pristupili smo ovom zadatku s posebnom pažnjom, implementirajući svoje znanje i iskustvo u kreiranje novih, povoljnijih rješenja za sektor ruralnog razvoja. Od ukupno35,2 milijuna eura, pola iznosa predviđeno je za garancije, a druga polovica za Mikro i Male zajmove. Za razliku od bespovratnih potpora, taj se novac ne troši, već su to ‘revolving’ sredstva – kada se zajam vrati, drugom poljoprivredniku se može odobriti novi plasman iz vraćenih sredstava. To je i najbrži način financiranja jer od zaprimanja zahtjeva do isplate novca prolazi bitno manje vremena nego što je to u slučaju zahtjeva za bespovratne potpore.
Zajmovi su na raspolaganju uz najpovoljnije kamatne stope na našem tržištu, jeftinijih kredita u Hrvatskoj nema, jer osim najnižih kamata kod naših zajmova nema drugih skrivenih troškova i naknada. Kao instrument osiguranja uglavnom se traži samo zadužnica. Tu je i novi financijski instrument Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj čiji je maksimalni iznos 1,3 milijuna eura, a najviša stopa jamstva iznosi 70 %, odnosno 80 % za sektor mljekarstva i mlade poljoprivrednike.
Očekujete li da će se i ovi zajmovi brzo potrošiti?
Ako će interes za te instrumente biti samo upola na razini potražnje za zajmovima za poduzetništvo, cijelu alokaciju ćemo realizirati do kraja godine. U prvih šest mjeseci za segment malog gospodarstva realizirali smo cijelu alokaciju iz programa za poduzetništvo, a potom smo tražili i dobili dodatnu alokaciju od 30 milijuna eura, kako bismo mogli kontinuirano nastaviti kreditiranje jer je interes poduzetnika cijelo vrijeme na vrlo visokoj razini.
Iz kojih sektora vam se javlja najviše poduzetnika?
Primijetili smo da potražnja za kreditnim sredstvima raste u periodu kad nema objavljenih natječaja za bespovratna sredstva ili nisu objavljeni natječaji za konkretnu djelatnost koja zanima poduzetnika. To se posebno odnosi na turistički sektor u kojem je zadnja tranša bespovratnih EU sredstava završila 2015. Većina tih turističkih projekata se odvija na obali,gdje je izvjesnije da će se investicije vratiti za određen broj godina. Kod bespovratnih potpora je drugačije nego kod financijskih instrumenata, jer se pozivi za dostavu projektnih prijava izrađuju baš za pojedine specifične djelatnosti.
Tako su u sklopu poziva E-impuls financirani poduzetnici mahom iz prerađivačke industrije i građevinarstva. To je najpopularniji poziv koji smo imali do sada. Ako nemamo objavljenih natječaja za bespovratne potpore u djelatnostima koje konkretno zanimaju poduzetnike, oni se obraćaju bankama, a s obzirom da uz naše jamstvo postoji i opcija subvencioniranja kamatne stope, poduzetnici ponovno nađu put do HAMAG-BICRO-a jer im je povoljnije financirati se preko nas.
Na čelu ste HAMAG-BICRO-a već dvije godine, što se promijenilo u vašem dosadašnjem mandatu?
Otkako sam na čelu HAMAG-BICRO-a, između ostalog, vodim računa da naš odnos s potencijalnim i postojećim korisnicima bude prijateljski. Jer, istina je da ugovor potpisujemo s tvrtkom, ali radimo s ljudima. Na kraju krajeva, mi smo tu zbog njih, ne oni zbog nas. Dnevno svi imamo velik broj operativnih sastanaka, lani smo organizirali preko 80 radionica za bespovratne potpore i financijske instrumente diljem Hrvatske namijenjene poduzetnicima, konzultantima i potpornim institucijama, intenzivno radimo na lokalnom pozicioniranju, razgovaramo s ljudima i upućujemo ih kojim smjerom ići, a da postignu najbolje rezultate. Moramo biti što više na terenu i u kontaktu s poduzetnicima i njihovim konzultantima jer mi smo trio koji mora odraditi posao.
Koje su ostale aktivnosti HAMAG-BICRO-a, ima li neki projekt ili posao na koji ste posebno ponosni?
Trenutno imamo preko 1800 aktivnih ugovora koji se prate iz mjeseca u mjesec, s preko odobrenih 2,2 milijarde bespovratnih potpora, a kad se tome pribroji novac koji su uložili sami poduzetnici te novac osiguran preko izdanih jamstva, subvencija kamata i odobrenih malih zajmova, potaknuli smo preko 7,7 milijardi kuna investicija. Iznimno smo ponosni na svaki projekt koji je dobio ugovor i koji se provodi bez zastoja, a svaki poduzetnik nam je vrlo bitan. Trudimo se biti stalno na usluzi, koliko nam procedure dopuštaju jer ipak raspolažemo javnim novcem, što je velika odgovornost.
Kako bi ocijenili svoj dosadašnji rad i kakvi su vam planovi?
Ne mogu sebe objektivno prosuđivati, ali rezultati govore umjesto nas. Naravno, prethodna Uprava je odradila dio preduvjeta za posao koji radimo, ali prema izvještajima, HAMAG-BICRO bilježi rapidan rast. Samo za usporedbu, prije dvije i pol godine HAMAG-BICRO je imao tri milijuna kuna realiziranih zahtjeva za mikro kreditima od pet milijuna raspoloživih, a danas je to na razini 265 milijuna kuna pri čemu smo trebali dva puta tražiti dopunu inicijalno raspoložive financijske omotnice. Preko 70 posto naših operativnih troškova više nije teret nacionalnog proračuna, intenzivno se bavimo umrežavanjima poduzetničkih potpornih institucija na terenu,povezujemo ih sa stranim partnerima i velika većina toga se događa uz potporu EU sredstava.
Svakodnevno ulažemo napore da HAMAG-BICRO postane, između ostaloga, centralno mjesto na kojem svaki zainteresirani poduzetnik može na jednom mjestu pronaći informaciju i konkretnu pomoć gdje investirati i uz koje uvjete, kako tu investiciju financirati i provjeriti postoji li mogućnost dodjele kakvih potpora, gdje pronaći odgovarajućeg partnera i tako dalje. Osobno mi je želja da se pozicioniramo i lokalno, na institucionalnoj razini, da se uistinu ‘spustimo’ među poduzetnike. Mi danas radimo uz odličan online sustav i brzi software, ali tu i dalje postoji jako puno prostora za napredak.
Jedan od prijedloga je i suradnja s razvojnima agencijama koje postoje u svim županijama te drugim potpornim institucijama s ciljem razmjene znanja i iskustava. Vjerujem da bi takva suradnja bila obostrano korisna, tim više što za takvu inicijativu zasigurno postoji mogućnost financiranja iz EU fondova. Mi bismo se fizički rasteretili, vratili određeni dio relativno mladih ljudi iz Agencije u sredine iz kojih su došli raditi u Zagreb, a poduzetnicima bismo olakšali proces dodjele sredstava, barem u onom bazičnom administrativnom smislu. Kad bih to postigao do kraja mandata, mogao bih u potpunosti biti zadovoljan odrađenim poslom – rekao je Vjeran Vrbanec za tportal.