Tek što su počeli dizati plaće, poslodavci već tvrde da su dosegli maksimum. Sindikalac Sever tvrdi: Plaće su niske, posao nesiguran!
Otkad je naša Vlada preuzela dužnost, prosječna je plaća veća za
710 kuna, pohvalio se jučer premijer Andrej
Plenković koji je s govorio o stanju na tržištu rada na
osnovi činjenica da plaće rastu, smanjuje se nezaposlenost i broj
zaposlenih u državi raste. Statistički podaci daju premijeru za
pravo jer je u listopadu 2016., kad je preuzeo Vladu od
Tihomira Oreškovića, prosječna neto plaća bila
5642 kune te je u međuvremenu porasla na 6352 kune.
Povišica je dijelom posljedica poreznog rasterećenja u 2017., ali
i povećanja bruto plaća izraženijeg u ovoj godini. Suočene s
nestašicom radne snage, tvrtke su konačno počele značajnije
povećavati plaće, no sudeći po 300 tisuća iseljenih od ulaska u
EU, poslodavci su prekasno krenuli u utrku za radnicima. U
Plenkovićevu razdoblju po rastu neto plaća prednjači prerađivačka
industrija gdje su plaće u godinu i pol dana porasle oko 800
kuna, no zaposleni u industriji i dalje zarađuju manje od
državnog prosjeka. Najmanji su pomaci bili u ugostiteljstvu gdje
su primanja tek neznatno preskočila oko 4000 kuna neto i porasla
su 354 kune.
Ugostitelje su po primanjima pretekli zaštitari i tekstilci, pa
ne čudi da se restorani i kafići suočavaju s velikim odljevom
radnika. U zaštitarskoj branši i tekstilnoj industriji nešto jače
povećanje plaća u ovoj godini posljedica je zakonske intervencije
u visinu minimalne plaće po kojoj se prekovremeni rad i rad
vikendom mora isplatiti povrh minimalca. Sindikalac
Krešimir Sever odmah je podsjetio premijera da
pogleda na medijalnu plaću, koja je 5250 kuna, a pokazuje da više
od polovice zaposlenih u zemlji mjesečno zarađuje manje od
medijalne svote.
– Ljudi se iseljavaju jer su im plaće niske, a posao nesiguran,
nije se dao impresionirati Sever premijerovim brojkama. Primanja
u građevinskom sektoru su povišena za više od 700 kuna, kao i u
trgovini. Bernard Jakelić, direktor u Hrvatskoj
udruzi poslodavaca, kaže da tvrtke pokušavaju zaustaviti ljude da
ne odlaze u inozemstvo, no upozorava da su dostignute plaće
maksimum koji mogu pružiti. – S ovakvom cijenom rada, tvrtke neće
moći investirati pa ćemo zastati u tehnološkom razvoju – kaže
Jakelić. Poslodavci apeliraju na Vladu da požuri s rasterećenjem
cijene rada. Premijer kaže da je u prvom kvartalu ove godine bilo
71.000 više zaposlenih nego 2017., no analitičari Ekonomskog
fakulteta iz Zagreba navode da je u lipnju iznenada zaustavljen
rast zaposlenosti izvan sezone.
– Nakon desezoniranja, broj zaposlenih u lipnju manji je za 2,9
tisuća nego mjesec prije, što je najveći pad od svibnja
recesijske 2014. – ističu u MacroHubu. Tvrtke traže da se ukinu
godišnje kvote za strance i kopira slovenski model po kojemu se
poslodavcu automatski daje zeleno svjetlo za stranog radnika ako
ne može naći domaćeg.