U riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi više od 30% ljudi, čime je Hrvatska među najgorima u EU. To se naročito odnosi na ljude koji u Hrvatskoj žive u ruralnim krajevima
Eurostatov godišnji izvještaj Living Conditions in
Europe i u svojem izdanju za 2018., objavljenom ovih dana,
ima namjeru ponuditi opširan prikaz uvjeta života u Europskoj
uniji, fokusirajući se na pet ključnih područja koja su obrađena
u pet poglavlja ovog 148-straničnog izvještaja, piše
Index.
Prvo poglavlje se odnosi na financijski aspekt siromaštva i
nejednakosti, u drugom se analizira kako nedostatak adekvatnih
prihoda onemogućava ljudima da si osiguraju prihvatljive uvjete
života, u trećem se kroz statističke podatke prezentira stanje
stanovanja u EU, četvrto poglavlje opisuje interakciju uvjeta
života i zdravlja, a peto je posvećeno analizi socijalne
participacije i integracija europskih građana.
Na početku izvještaja se ističe da su ”socijalne posljedice
globalne financijske i ekonomske krize učinile važnijima podatke
o prihodima građana i uvjetima života”, te se ističe da je
izvještaj sastavljen iz podataka iz Eurostatove baze koja pokriva
svih 28 članica Europske unije. Ipak, treba naglasiti da su to
statistike koje većinom ne uključuju prošlu i ovu godinu, što
znači da je moguće da se stanje u Hrvatskoj u međuvremenu
pogoršalo.
Siromaštvo u ruralnim krajevima
Naravno, nama su naročito zanimljivi podaci koji se odnose na
Hrvatsku, te na njenu poziciju unutar Europske unije.
Zabrinjavajuće je da je skoro pola onih koji u Europskoj uniji
žive u kućanstvima koja se sastoje od jedne osobe ugroženo
siromaštvom, a Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je taj
postotak među najvišima.
Dapače, u riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi više od 30 posto
ljudi, čime je Hrvatska također među najgorima u Uniji. To se pak
naročito odnosi na ljude koji u Hrvatskoj žive u ruralnim
krajevima (čak 33,5 posto je na rubu siromaštva), no po tom
kriteriju situacija je ipak gora u Bugarskoj (više od 50 posto),
Rumunjskoj, Grčkoj, Litvi i Latviji. Ključni je pak razlog za
rizik od siromaštva u Hrvatskoj nezaposlenost, a onda materijalna
deprivacija, odnosno nedovoljni prihodi. Hrvati su i među
najgorima kada je riječ o prihodu koji mogu slobodno trošiti,
dakle nakon što poplaćaju sve režije i ostale obaveze.
Čak i ako svi u kućanstvu rade, mnogi Hrvati su na rubu
siromaštva
Nije iznenađujuće ni da su u Hrvatskoj najviše siromaštvom
ugroženi oni stariji od 65 godina, dakle umirovljenici, uz
napomenu da lošije stoje samo umirovljenici u Latviji i Estoniji.
Zanimljivo je i da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU-a u
kojima rizik siromaštva nije značajno drugačiji između kućanstava
u kojima žive djeca koja materijalno ovise o roditeljima i onih u
kojima ne ovise. Odnosno, iako je moguće da svi ljudi koji žive u
jednom kućanstvu u Hrvatskoj rade, opet mogu potonuti u
siromaštvo.
Hrvati si ne mogu priuštiti osnovne životne
potrepštine
Hrvatska je pak četvrta u Europskoj uniji kada je riječ o
kategoriji materijalne deprivacije građana, koji si ne mogu
priuštiti osnovne potrepštine za život. Gore su samo Bugarska,
Rumunjska i Grčka. Hrvati su i među onim građanima EU-a koji
najteže podnose neočekivane materijalne troškove, a više od 50
posto Hrvata jedva uspijeva spajati kraj s krajem (no Grci i
Bugari su ipak najgori po tom kriteriju, s više od 60 posto
stanovnika).
Hrvatska je i među najgorima u Uniji kada se mjeri koliko
životnog prostora u odnosu na stupanj urbanizacije imaju hrvatski
građani – prosječno jednu sobu po osobi. U dvije trećine članica
ljudi imaju jednu i pol ili dvije sobe na raspolaganju. Rekorder
smo i po tome koliko je starih žena kod nas bolesno, čak 52,3
posto, dok se bolesnima smatra 42 posto starijih muškaraca u
Hrvatskoj, također najviše u cijeloj Europskoj uniji.
Rekorderi smo po broju djece starosti do 34 godine koja
žive s roditeljima
U Hrvatskoj je i najveći postotak stanovništva starosti između 25
i 34 godine koji i dalje živi s roditeljima, čak 58,7 posto.
Hrvatska i Grčka su najlošije članice EU-a kad je riječ o njezi
djeci između tri godine i školske dobi – manje od tri petine
malih Hrvata i Grka ide u vrtić ili na slične aktivnosti koje EU
definira kao ”formalnu brigu za djecu”.
U svakom slučaju, 148 stranica Eurostatova izvještaja nudi
detaljan pregled aktualne hrvatske bijede, ali i upozorava da se
unutar Europske unije članice ne razvijaju razmjerno, te da u
nekim državama vlada bijeda koja je u drugima i nezamisliva i
neprihvatljiva, piše
Index.