Vlada bi sad mogla pokrenuti kampanju 'Iseli i novce svojima doma podijeli'. Tako je, uostalom, i Međimurje postalo 'mala Švicarska'
Prošle godine emigriralo je, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, 47.352 ljudi, pet puta više nego 2007. Na iseljavanje
se obično gleda samo kao na nešto negativno, no zašto ne
istaknuti i dobre strane? Osim što će oni koji odu imati veće
plaće i usavršavati strane jezike, a jezici su, znamo, najveće
bogatstvo, tu i je niz drugih pozitivnih nuspojava.
Poznato je da su se neki dijelovi Hrvatske razvili i zahvaljujući
slanju novca iz inozemstva. Član obitelji koji se žrtvovao i
otišao na privremeni rad u Frankfurt, slao je novac onima koji su
ostali – supruzi, roditeljima, braći. Ovi bi taj novac ulagali u
gradnju što većih kuća. Ili su otvarali obrte. Tako je, uostalom,
i Međimurje postalo “mala Švicarska”.
Na tom tragu, Vlada bi sad mogla pokrenuti kampanju “Iseli i
novce svojima doma podijeli”, ili tako nešto. Nadalje, kad su
gastarbajteri jedanput mjesečno doputovali kući, profitirali su i
ugostitelji jer bi ovi častili sve živo, što krčma pije, vadeći
marke i šilinge iz bankomat-džepa na košulji. Cijelo je selo bilo
veselo! Nogometni klub dobio bi svako malo novi set dresova,
kopački i lopti. A kad se gastarbajter sa svime vratio kući u
zasluženu mirovinu, država ga kulturno oporezuje i time učvršćuje
kosi mirovinski stup u krizi.
Idemo dalje. Na primjer, estrada. Pjevačima iz Hrvatske otvara se
veći manevarski prostor za lukrativne gaže u inozemstvu. Kamo god
netko naš ode, poželjet će domaću pjesmu. U diskotekama u Dublinu
i Stuttgartu izmjenjivat će se Vatra, Mladen Grdović i Mia
Dimšić, a Maja Šuput će morati odrađivati i po pet, šest svadbi
na vikend. Zarađeni će novac potrošiti u Hrvatskoj, pa će oni
koji su ostali u udarnim minutama Dnevnika slušati kako i dalje
raste osobna potrošnja. Hvala, Majo! Na primjer, kultura.
Poznato je da naši ljudi više paze na prometnu kulturu kad su
vani, nego kad se voze po doma. Strah od njemačkog policajca
višestruko je veći od domaćeg. Svatko je vjerojatno čuo priču
nekog kome je “Švabo odrapio 300 eura kazne”. Vožnja po njemačkim
cestama najbolja je prevencija, a kad se jednom, za 10, 30 ili 50
godina s usađenim manirama vrate kući (a vratit će se jer će s
njemačkim mirovinama ovdje moći živjeti kao kraljevi!), MUP će
ponosno objaviti da je broj prometnih nesreća prepolovljen.
Na primjer, demokratski procesi. Porast broja iseljenika,
pokazalo se, razvija demokraciju u Hrvatskoj. Dok broj
stanovnika, a time i birača, u domovini pada, broj političkih
stranaka raste. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo
uprave, na kraju prošle godine evidentirana je 161 stranka.
Tijekom prošle i ove godine registrirano je čak 25 novih, a
posljednje među njima su Hrvatska stranka građanskog otpora,
Zagorska stranka za Zagreb i Slobodarska stranka Hrvatske.
Istovremeno, broj birača u domovini u godinu dana smanjio se s
3.776.113 na 3.749.025. Postoji, dakle, niz prednosti koje donosi
iseljavanje, i za one koji su otišli, i za one koji su ostali.
Prvi imaju i bonus: ne moraju svaki dan gledati i slušati
samodopadne face političara koji su ih i osudili na rad u
inozemstvu.