Reforma mirovinskog sustava je u biti sukob generacija, rekao je Pavić
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić
u četvrtak je ponovno naglasio da Vlada ne ide u nacionalizaciju
2. mirovinskog stupa, već predlaže povećanje ulaganja u taj
stup, te da predlažu rješenja za naslijeđene probleme i spremni
su prihvatiti bolje prijedloge ako ih bude.
Cilj je omogućavanje viših mirovina za mlade osobe koje će
ulagati u 2. stup veći dio ili cijeli radni vijek, rekao je Pavić
na konferenciji za novinare u Ministarstvu rada i mirovinskog
sustava.
Rekao je kako predlažu povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup
za 0,5 posto od 2020. i još 0,5 posto od 2022. godine, što bi
onda bilo 6 posto ulaganja u taj stup. Najavio je kako imaju i
dodatna poboljšanja 2. mirovinskog stupa koje su razvijali s
mirovinskim fondovima i drugim dionicima.
Kada osiguranik stekne uvjete za mirovinu moći će birati želi li
sredstva zadržati u obveznom mirovinskom fondu ili ih prebaciti u
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Od 900.000 ljudi u
Hrvatskoj mlađih od 1962. godišta, 600.000 njih koji su imali
prosječnu ili nižu plaću će imati niske mirovine, a 300.000 njih
gotovo nikakve mirovine. U prosjeku, ljudi koji u idućih 15
godina idu u mirovinu će imati 16 posto niže mirovine od
sadašnjih osiguranika koji su bili u prvom stupu. Oni koji se
sada umirovljuju imat će 500 do 600 kuna niže mirovine od
sadašnjih umirovljenika i to je pitanje dodatka na mirovine od 27
posto, rekao je.
Pavić je kazao kako prema projekcijama do 2040. uvođenje dodatka
od 27 posto za osiguranike iz oba stupa bi povećalo rashod za
približno 40 milijardi kuna. Razlozi nižih mirovna su kratko
vrijeme ulaganja od samo 5 posto koje nije raslo, dodao
je.
Za rješavanje tog problema postoji nekoliko opcija: jedna je da
ne činimo ništa, što je do sada bio slučaj, pa su razlike u
mirovinama rasle; druga je da se zadužimo za 40 milijardi kuna,
što bi bilo neodgovorno; treća je da omogućimo pravo izbora, da
građani u trenutku podnošenja zahtjeva za umirovljenje izaberu
povoljniju opciju i prenesu svoju uštedu iz 2. mirovinskog stupa
u HZMO ili ostanu u obveznom mirovinskom fondu.
Reforma mirovinskog sustava je u biti sukob generacija, rekao je
Pavić. Radi se o suprotstavljenim interesima onih koji su sada u
mirovini i odmah žele veće i budućih umirovljenika koji žele u
budućnosti imati kakvu takvu mirovinu.
– O nacionalizaciji nema govora – rekao je i dodao da od 900
tisuća ljudi mlađih od 62. godine, 600 tisuća ljudi što su
zarađivali prosječnu plaću ili nižu će imati niske mirovine.
Objasnio je i kako će mirovine biti znatno niže ako se ne provede
reforma.
– Novi umirovljenici koji ulaze u mirovinu će u prosjeku imati
500-600 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika. Niti
su ti ljudi krivi što imaju manju mirovinu, niti su fondovi
krivi, naprotiv, pohvaljujem ih – objasnio je Pavić. Rekao
je i kako će oni koji će u idućih 10-15 godina ići u mirovinu
imati manje mirovine, a za to rješavanje treba imati 40 milijardi
kuna.
– Svi znamo da su mirovine niske, a budući umirovljenici će imati
16% manju mirovinu od sadašnjih – rekao je Pavić i dodao kako se
taj problem treba riješiti. Rekao je kako je jedan od načina da
se vrate u prvi mirovinski stup. Rekao je i kako bi im se s
prebacivanjem u prvi mirovinski fond dodatkom od 27% pokušalo
izjednačiti te mirovine. Ponovio je i kako je to izbor i da se
nikoga ne prisiljava.
– Dajemo izbor ljudima – rekao je Pavić i dodao kako su našli
rješenje da onima koji idućih 10 do 15 godina idu u mirovinu
osiguraju veće mirovine. – Trenutačno samo 20% naših
umirovljenika je odradilo 40 godina radnog staža, a njihov udio
mirovina u prosječnoj plaći je oko 70%. Ovo je prijedlog.
Otvoreni smo za bolja rješenja i modifikacije. Svjesni smo ovog
problema i stavljamo ovo rješenje na stol – kazao je Pavić. Na
pitanje jesu li koalicijski partneri upoznati s ovim prijedlogom
Pavić je dogovorio kako je ovo pripremljeno za povjerenstvo te da
će se sa svima konzultirati.
Odgovarajući na optužbe bivšeg ministra mirovinskog sustava
Miranda Mrsića, rekao je kako je taj problem postojao i u njegovo
vrijeme, ali ga nije rješavao, već je odlukom o prebacivanju
umirovljenika s beneficiranim radnim stažem u 2. stup sustav još
više pogoršao.
– Glavni problem je što je prosječni odrađeni staž 30 godina, pa
želimo poticati dulji ostanak u svijetu rada, kako bi osigurali
održivost i adekvatnost mirovinskog sustava, poručio je
Pavić.