Hoće li prijedlog novog Zakona o nabavi i posjedovanju oružja koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru Hrvatsku u idućim mjesecima pretvoriti u “mali Divlji zapad” s obzirom na određene novosti koje taj zakon donosi pitanje je koje su mnogi postavili kada su vidjeli nekoliko najvećih promjena koje će s tim zakonom stupiti na snagu.
Mnogo ilegalnog oružja
Pitanje je u jednu ruku i logično s obzirom na to da prema novom zakonu postupak nabave oružja ubuduće neće pratiti operativna provjera policije kao što je to do sada bio slučaj, a uz to ukinuta je i obveza zdravstvenog pregleda svakih pet godina ako je vlasnik oružja mlađi od sedamdeset godina. Jedino što će policija provjeravati svakih pet godina jest je li osoba s dozvolom za nošenje oružja kazneno ili prekršajno osuđivana i shodno tome po potrebi joj oduzimati oružje.
– Dakle, da najprije razjasnimo jednu stvar – kod nabavljanja prvog oružja isto ćete, baš kao i do sada, morati proći operativnu provjeru i liječnički pregled. Razlika je u tome da po novome više nećete morati svakih pet godina ili prilikom nabavljanja svakog novog oružja ići na liječnički pregled, policajci vas neće provjeravati kod susjeda i tako dalje, što je jako dobar i logičan korak naprijed.
Da slikovito objasnim, ako ste vi počinili neki prekršaj ili kazneno djelo koje vam onemogućuje da nosite oružje, policija će vam ga i tako odmah oduzeti. Isto tako vaš obiteljski liječnik ima zakonsku obvezu, ako primijeti neku bolest koja bi smanjila mogućnost rukovanja oružjem, odmah to prijaviti.
Znači, svi nositelji oružja u biti su cijelo vrijeme pod nekom vrstom nadzora, zbog čega su ove provjere svakih pet godina sasvim nepotrebno i iracionalno trošenje financijskih i ljudskih resursa – smatra bivši član protuterorističke jedinice policije i umirovljeni inspektor Dubravko Gvozdanović.
Lovačka društva su sigurnost
Razlozi zbog kojih netko može zatražiti dozvolu za držanje ili nošenje oružja i dalje ostaju isti kao i do sada, pa pojedinac oružje može dobiti ako smatra da mu je ugrožena osobna sigurnost, ali i radi bavljenja lovom i/ili sportom. Prema statistici s kraja prošle godine, u Hrvatskoj je lani bilo registrirano 266.885 komada oružja, a od te brojke u vlasništvu fizičkih osoba bilo je 259.615 komada oružja, dok je u vlasništvu tvrtki njih 7270.
Vlasnika oružja u Hrvatskoj ima 103.903, a od ukupnog domaćeg “arsenala” 176.011 komada odnosi se na dugo, a 90.874 na kratko vatreno oružje. Do nerazmjera broja osoba koje imaju dozvolu i oružnih listova dolazi zato što se na svaki oružni list mogu registrirati tri komada oružja. Uz ove službene brojke procjenjuje se kako diljem Lijepe Naše postoji i oko pola milijuna komada ilegalnog oružja.
– Ne vjerujem da će zbog novog zakona biti više oružja u optjecaju jer smatram da stvarno mali broj pojedinaca ima potrebu za gomilanjem oružja. Poznajem tri i pol tisuće lovaca i svaki od njih ima dvije do tri puške i to je to, jednostavno nemaju potrebu imati više oružja – kazuje Slavoljub Marčićev, tajnik Lovačkog saveza Zagrebačke županije, napominjući kako, suprotno nekim mišljenjima koja prevladavaju u javnosti, sama lovačka društva predstavljaju veliku dozu sigurnosti jer nijedan lovac ne može iskakati iz zadanih normi. Ako ipak prekrši jedno od mnogih pravila, ekspresno ostaje bez oružja.