Danas svi katolici slave blagdan Tijelova.
Tijelovo je katolički blagdan koji se slavi devetog četvrtka poslije svetkovine Presvetog Trojstva i u Hrvatskoj je neradan dan.
Glavni i izvorni blagdan euharistije je sigurno Veliki četvrtak, dan kada je Isus ustanovio euharistiju na Posljednjoj večeri sa svojim učenicima.
U srednjem vijeku, točnije u 13. stoljeću, nastaje i posebni blagdan Kristova Tijela i Krvi, tj. Tijelovo, gdje je pažnja vjernika okrenuta vidljivim prilikama kruha i vina: potom zapravo samo pod prilikama kruha jer se ono bolje i lakše vidi i izlaže.
Duguje se viziji augustinske redovnice Sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju.
Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se trebao častiti Presveti oltarski sakrament.
Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije.
S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.
Ubrzo se u obilježavanje tog blagdana, pored mise, uvodi svečana procesija u kojoj se u pokaznici nosi Tijelo Gospodinovo.
Procesija ima četiri postaje na kojima se navještava evanđelje na četiri strane svijeta, a iste će se organizirati u svim međimurskim župama u kojima sudjeluju i prvopričesnici.
Tijelovo je blagdan jedinstva čovjeka i Boga, jedinstva svih ljudi te podsjeća na poruku apostola Pavla da u Kristu nema rasnih, etničkih niti vjerskih podjela među ljudima.
