Dejan Drabić iz Strahoninca, magistar informatike, zaista se ima čime pohvaliti u svojem životopisu. Osim što je vlasnik tvrtke koja se bavi razvojem poslovnih aplikacija, projektiranjem poslovnih informacijskih sustava te financijskim i projektnim konzaltingom, idejni je začetnik Udruge “Mladi informatičari Strahoninca” (MIS) i njezin predsjednik.
Na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin (FOI) predsjednik je udruge diplomanata AMAC-FOI.
Također je i član Izvršnog odbora Hrvatskog saveza informatičara (HSIN), zamjenik predsjednika Zajednice tehničke kulture Grada Čakovca, član Izvršnog odbora Zajednice tehničke kulture Međimurske županije te jedan od ambasadora STEM revolucije.
Uz sve to pronalazi i vremena za odlazak u prirodu, druženje s obitelji, igranje dvoranskog nogometa, vožnju bicikla i čitanje dobre knjige. No, kako sam kaže, dan mu nerijetko prekratko traje.
Ljubav prema računalima od malih nogu
Kada je odlučivao o tome čime se želi baviti u životu, pažnju mu je privukla informatika koja je u to doba u Hrvatskoj bila tek u povojima.
– Prvi put sam se susreo s računalima u osnovnoj školi, kada je OŠ Strahoninec imala računala pod nazivom Orao. To su bila prva računala proizvedena u Hrvatskoj. Upisao sam elektrotehniku u srednjoj školi te sam tamo s računalima imao doticaj tek povremeno. Kako smo u obitelji svi bili “matematičari”, tako su me sve više privlačila računala. Informatika je prevladala nad elektrotehnikom te sam upisao FOI u Varaždinu – prisjeća se Dejan koji priznaje da tada taj fakultet nije imao svoju današnju kvalitetu pa je mnogo vremena provodio u samostalnom istraživanju i učenju.
Nakon stjecanja diplome počeo je raditi kao učitelj informatike u OŠ Strahoninec, a tamo je s učenicima osvojio prvo mjestu na državnom natjecanju s radom NetStudy.
Osnivanje Udruge “Mladi informatičari Strahoninca”
Učinivši potom nešto što je vrlo neuobičajeno za prosvjetne djelatnike, preokrenuo je smjer svoje karijere. Naime, odlučio je osnovati vlastitu tvrtku. Istodobno je nastavio i studij na FOI-u, no na neki se način vratio i u obrazovanje osnivanjem Udruge “Mladi Informatičari Strahoninca”.
– Nakon mog odlaska iz škole bilo je mnogo upita roditelja s idejom da radim s djecom. Kao član Vijeća roditelja OŠ Strahoninec, predstavio sam ideju stvaranja informatičke udruge s ciljem da djeci mog mjesta omogućimo izvrsnost u informatici. Imao sam podršku i tadašnje općinske vlasti i škole. Ime same Udruge temeljeno je na radu jednog mog učenika. Danas je Udruga poznata diljem države. Najveći stručnjaci u obrazovanju u gradovima poput Zagreba, Splita, Rijeke znaju za našu udruge – ističe Dejan koji je ponosan na vrsne IT stručnjake koji su ih posjetili.
Među njima su dr. sc. Ante Đerek (doktorirao na Stendfordu te radio šest godina u Googleu), dr. sc. Vjeran Strahonja (u vrijeme posjeta dekan FOI-a, sada profesor), Damir Sabol (nekad vlasnik ISKON-a, danas vrsni poduzetnik – autor PHOTOMATH aplikacije, porijeklom iz Čakovca), hrvatski informatički olimpijci i mnogi drugi.
Važnost STEM-a u školama
Sve je to pokazalo koliko je važno informatiku približiti djeci pa je zato danas Dejan i jedan od ambasadora STEM revolucije. Pojasnio nam je zašto je nužno dovesti je u škole.
– STEM je temelj obrazovanja kod najnaprednijih zemalja svijeta. Znanja kakva su se nekada stjecala danas gospodarstvu nisu potrebna ili adekvatna. Naš obrazovni sustav je trom te su nužne značajne promjene kako bi osigurao gospodarstvu kvalitetan kadar. Potrebno je da naša djeca stječu znanja, vještine i kompetencije kojima će moći konkurirati na tržištu tehnologija 21. stoljeća. Robotika uzima sve više maha te roboti zamjenjuju ljude kod mnogih poslova. Svu tu tehnologiju pokreće softver, odnosno programi koje razvijaju programeri. Stoga je potražnja za njima sve veća, pa su tako i njihova primanja jedna od najvećih – govori nam Dejan koji se nada da će kurikularna reforma koja je u planu donijeti konkretne promjene.
Međutim, brojni stručnjaci vide i negativne posljedice prevelike izloženosti djece tehnologiji. Dejan pak vjeruje da je samo potrebno pravilno je koristiti.
– Tehnologija je u našim životima nezaobilazna, no može biti korištena i u pogrešne svrhe. Igranje igrica i stalna izloženost društvenim mrežama svakako je nedostatak toga. No ako djeca nauče programirati, postat će stvaratelji tehnologije i napretka te će imati drugačiji pogled na nju i njezinu svrhu. Stoga je važno kod djece poticati izvrsnost. Predložio sam međimurskom županu, Matiji Posavcu, da osnujemo Centar izvrsnosti informatike kako bismo sustavno radili na razvoju izvrsnosti djece, što je on s osobitim zadovoljstvom podržao. Stoga slijedi osnivanje tog centra, vjerujem, već ove jeseni – najavljuje nam Dejan.
Unutarnji poziv koji osjeća tjera ga naprijed
Prilike kreiranja sutrašnjice naše djece, populariziranje informatike i mogućnost suradnje s najvećim stručnjacima na tome području neke su od najvećih prednosti njegovog radnog dana. Osim toga, kako sam kaže, osjeća da upravo zato može držati korak s mlađom generacijom, pa tako i sa svojom kćeri i sinom na koje je izrazito ponosan.
– Sin je redovni student 4. godine na FER-u u području umjetne inteligencije i strojnog učenja. Kći tek ide u treći razred osnovne škole, a već je uspjela naučiti osnove programiranja u Python (osvojila je ove godine 1. mjesto u državi) i Logo programskom jeziku. Kao što i sami vidimo, koristeći tehnologiju olakšavamo si mnoge stvari. Opet, smatram da i u tome treba biti umjeren – napominje Dejan.
Osim što se ponosi svojom djecom, ponosan je i na učenike kojima je bio mentor. Riječ je o Martinu Josipu Kocijanu i Samuelu Sobočanu, državnim prvacima u području računalnih algoritama.
Kada je pak riječ o udruzi čiji je predsjednik, projekt “Škola mladih programera” ono je što ga čini sretnim. Projekt je prepoznalo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao i brojne informatičke tvrtke.
Međutim, djelovanje udruge nije teklo glatko pa su bili primorani napustiti prostore zbog nepodržavajuće vlasti, baš tijekom priprema za natjecanje.
– Srećom, pronašli smo nove partnere, Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM) uz potporu Međimurske županije. Baš kada su nas htjeli “slomiti” postali smo još jači, veći i uporniji. Do danas smo utrostručili svoj rad u svim aspektima. Glavni smo čimbenik uspjeha međimurske djece na informatičkim natjecanjima. Proširili smo svoj rad na robotiku, web tehnologije i Internet stvari (Internet of things) – pojašnjava nam Dejan.
Čak i u takvim okolnostima, poziv koji osjeća nije mu dao da stane.
– Raditi s djecom, poučavati ih, sudjelovati u njihovom napretku, gledati njihovo zadovoljstvo i osmijeh teško je nadmašiti bilo kojim materijalnim ekvivalentima. Još uvijek crpim dovoljno snage da promoviram napredak u društvu te njemu svjedočim svojim primjerom. Ne volim one koji pričaju, a nisu spremni svojim primjerom to i potvrditi. No, biti “ispred vremena”, kako to popularno možemo reći, ima za posljedicu i nerazumijevanje društva koje nije spremno za promjene. Srećom, moja obitelj i brojni drugi uvijek su tu za mene – govori nam Dejan.
Sjajni planovi za Međimurje
Što se pak tiče njegovih planova za budućnost, prepun je novih ideja.
– Ideje polako preoblikujemo u nove poslovne prilike. Svaki dan za mene je i novi izazov. U poduzeću imam izvrstan tim stručnjaka te zajedno planiramo rast poslovanja. No treba imati mjeru, jer svaki novi uzlet ima za posljedicu i gubitak slobodnog vremena – kaže Dejan.
Što se pak tiče Udruge MIS, pred njima su velike promjene.
– Kolege i ja nastavljamo raditi s mladima. Centar izvrsnosti informatike, koji bi u suradnji s Međimurskom županijom, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje i Međimurskim informatičkim klubom trebao zaživjeti ove jeseni, svakako je jedan od značajnijih poduhvata koji bi trebao uvelike unaprijediti STEM obrazovanje naše djece i mladih – zaključuje Dejan Drabić.
