Kroz dugu povijest čovječanstva kreativno stvaralaštvo, posebno ono likovno, imalo je izuzetno velik utjecaj na čovjeka i sastavni je dio naših života. Likovno stvaralaštvo ima pozitivan učinak na djecu, pred-školarce i učenike, ali i na odrasle, koji se ponekad teško nose s ubrzanim i stresnim načinom života. Likovnost za čovjeka predstavlja kretanje prema ispunjenijem, boljem i kvalitetnijem životu. U nastavku vam donosimo neke od dobrobiti likovnog stvaralaštva za ljude od njihove najranije pa do zrele dobi.
Bolji uspjeh u učenju i jači mentalni razvoj!
Širok je spektar pozitivnog utjecaja likovnog stvaranja na djecu i učenike. Okruženje i aktivnost potiče mozak na stvaranje novih sinapsa koje omogućuju puno bolji protok informacija među moždanim stanicama i samim time stvaranju novih ideja kod pojedinca. Također poboljšava koordinaciju onog što vidimo i onog što radimo “oko-ruka” jer se rezanjem, crtanjem, slikanjem i modeliranjem razvija fina motorika djeteta i na taj se način izgrađuju sinapse, te njeguje i poboljšava inteligencija.
Ako se umjetnost gleda kao ilustracija ona može imati veliku ulogu kod privlačenja učenika k čitanju i učenju te im olakšava pamćenje mnoštva informacija. Ukoliko se detalji skiciraju i oslikavaju lakše ih pamtimo.
Provedeno istraživanje u kojem je grupa učenika bila uključena u umjetnički program, rezultiralo je njihovim boljim rezultatima na području matematike i materinjeg jezika u usporedbi s učenicima koji nisu bili u programu. Umjetnost ima direktan utjecaj na uspjeh u raznim područjima rada i života, potiče naš angažman, omogućuje dužu koncentraciju, jača upornost i motivaciju, ali i podiže atmosferu.
Pozitivni psihološki učinci
Osim dobrobiti za učenje, likovna umjetnost pruža i psihološke dobrobiti jer predstavlja ugodnu aktivnost koja većinu ljudi opušta, kroz nju povezuju i uče opažati ljepotu koja nas okružuje, što često daje osjećaj utjehe. Uči nas promatrati, opisivati, analizirati i iznositi misli i emocije, bilo verbalnim ili neverbalnim putem. Kada se radi o zadatku koji ima jasne ciljeve i rezultate, omogućava bijeg od svakodnevnih frustracija i briga te briše pojam o protjecanju vremena. Pozitivne kritike i zadovoljstvo vlastitim uspjehom u likovnom izražavanju podižu i naše samopoštovanje što lančano rezultira i lakšom socijalizacijom.
Kroz likovnost učimo sagledavati zadatke i probleme iz različitih kutova i jačamo svjesnost o postojanju više opcija i načina za rješavanje istih, a samim time razvijamo kreativno i kritičko mišljenje. Omogućeno nam je i ponašanje koje nam je često “zabranjeno” tj. kojem nas često ne uče, a to je biti nepredvidljiv, fleksibilan i originalan.
Ovaj vid stvaralaštva potiče znatiželju i istraživanje koje vodi razvijanju kreativnosti koja predstavlja, možda čak i najveću, dobrobit koju umjetnost nosi. Kreativnost i sposobnost maštanja donose koristi i prednosti u svakoj životnoj dobi, u svim granama djelatnosti i u apsolutno svemu što čovječanstvo stvara.
Djeca koja sudjeluju u kontinuiranim višemjesečnim likovnim programima pokazuju povećanje samoefikasnosti tj. optimistični su i uvjereni da sami mogu kreirati vlastitu budućnost (Catterall i Peppler, 2007.).
Likovna umjetnost kao terapija
O dobrobitima umjetnosti i likovnog stvaralaštva se govori od pamtivijeka. Najveće priznanje joj možda daje činjenica da se već dugi niz godina koristi kao terapija kod raznih fizičkih, ali i psihičkih bolesti. Njome se može utjecati na čitav niz poteškoća poput manjka koncentracije, depresije, napetosti, nervoze, psihoze i sl. Umjetnost budi mnoge pozitivne emocije poput zadovoljstva, snage, kontrole, vještine, sigurnosti. Ukratko, potiče sreću i optimizam.
Često nam omogućava bijeg od ružne stvarnosti i negativnih emocija u svijet koji stvaramo prema svojim željama što automatski u nama budi pozitivne emocije. U novije vrijeme se mnogo priča i o utjecaju pozitivnih emocija na proizvodnju novih imunoloških stanica koje brane naš organizam od bolesti. Također je poznato da kroz umjetnost možemo utjecati na funkcije organizma poput tjelesne temperature, brzine otkucaja srca i krvnog tlaka.
Zastupljenost umjetnosti u obrazovanju i životu čovjeka
Činjenica je da bismo mogli dati još bezbroj konkretnih primjera s pozitivnim učincima likovne umjetnosti na čovjekov život i razvoj općenito.
S druge strane, likovna kao i ostale umjetnosti, nedovoljno su uključene u svakodnevni život čovjeka, i odraslih i djece. U prilog tome govori i činjenica da se u brojnim zemljama satnica likovne, glazbene i tehničke kulture u školama smanjila umjesto da se povećala.
Prema udruzi OPA (Udruga za promicanje vizualne kulture) satnica likovnog u Europi je 2-4 sata tjedno dok je u Hrvatskoj svedena na minimum. Radi lakše usporedbe to otprilike znači da jedna Hrvatska ima samo 280 sati dok npr. Finska ima čak 1368 sati likovne kulture u nastavi.
Što reći na tu činjenicu ako uzmemo u obzir samo gore navedene dobrobiti? Doslovno se možemo zapitati koliko toga će se još kod sadašnjih i budućih naraštaja propustiti i zanemariti zbog toga jer se ne bave umjetnošću. Drugo pitanje je: Zašto se ne bismo umjetnošću počeli baviti sada?!?
Za sve one koji žele više od obrazovanja i koji žele poboljšati kvalitetu života na sebi svojstven način, Didasko organizira u Prelogu likovnu radionicu pod nazivom “Pišem akvarelom” (http://www.didasko.com.hr/likovna-radionica-u-prelogu-pisem-akvarelom/ za male i velike. Svi ste dobrodošli jer umjetnost ne pita za godine, već traži vaš otvoren um i želju za stvaranjem!
Kao što kaže poslovica “slika vrijedi tisuću riječi” i likovna radionica je odličan način da upoznate svoje dijete i sami sebe.
S veseljem vas očekujemo u Didasku Prelog!
Čakovec, Športska 6a
Prelog, Trg b. J. Jelačića 6
Tel: 040 391 072
Mob: 099/422 9866 ili 099/259 1701
e-mail: didasko@didasko.com.hr
www.didasko.com.hr
