U sklopu aktualnog sata 4. sjednice Skupštine Međimurske županije koja se održala u četvrtak, 22. veljače vijećnik Ervin Vičević županu Matiji Posavcu postavio je dva pitanja.
Najprije se osvrnuo na učestale krađe drva koje se događaju u privatnim i državnim šumama diljem Međimurja. Predstavio je inicijativu za osnivanjem radne skupine koja će se baviti tim pitanjem, a za članove je predložio redom ljude iz Županijske savjetodavne službe, Udruge privatnih šumoposjednika Jegnjed, Šumarskog inspektorata te predstavnike licenciranih izvođača sječe šuma, MUP-a i Carinske uprave.
Kako kaže Vičević, ta bi radna skupina trebala raditi na donošenju Pravilnika Zakona o šumama, a posebno na izmjenama Kaznenog zakona, u cilju strožeg kažnjavanja počinitelja krađa drva. Predlaže uključivanje Carinske uprave u kontrolu prijevoza posječenih drva, veće ovlasti policije i oduzimanje sredstva za rad jer, kako kaže, počinitelji se često već nakon policijskog uviđaja vraćaju u šumu i nastavljaju s krađom.
– Potrebno je formirati i lugarsku službu s ovlastima utvrđivanja identiteta počinitelja na licu mjesta i kontrole, što trenutno spada u djelokrug šumarskog inspektora, rekao je Vičević.
Dao je prijedlog da se osiguraju najmanje dva deponija za oduzetu robu na području Međimurske županije, a da se za šumoposjednike provodi sustavna edukacija o sječi i obnavljanju šuma.
– O svemu sam se konzultirao s mjerodavnim osobama i imam informacije da je sve moguće ostvariti u kratkom roku, rekao je Vičević i upitao župana je li spreman na prihvaćanje ove inicijative.
Župan Posavec kratko je odgovorio da poziva sve na podržavanje inicijative PU međimurske da općine i gradovi prijave projekt nabave kamera za video nadzor, za lokacije koje se procjene ugroženima i da se time olakša procesuiranje potencijalnih krađa.
Vičević je postavio i pitanje vezano uz cestarine. Kako kaže, nije za ukidanje cestarina, ali bi svi građani RH trebali biti ravnopravni po tom pitanju.
Konkretno, objasnio je da građani Zagreba i okolice svakodnevno koriste autoceste i to ne plaćaju. Na primjeru vozača iz Zaprešića, Vrbovca i ostalih gradova objasnio je kako oni dnevno u prosjeku koriste autocestu u dužini 54 kilometra i za to ne plaćaju ni kune.
– U Zagreb godišnje idem 20 puta, u Rijeku 5 puta, u Split 2 puta. Za 7.574 kilometra autoceste platim cestarinu u iznosu 2.864 kuna, a za 11.880 kilometra netko ne plaća ništa, rekao je Vičević i dodao da je to jasni pokazatelj neravnopravnosti.
Kako kaže, ova inicijativa već je pokrenuta u nekim krajevima Hrvatske, a spomenuo je i model vinjeta koji koristi većina država u našem okruženju.
Posavec je rekao kako se slaže da nisu svi u istom položaju po pitanju cestarina te je predložio da se, po uzoru na deklaracije i određene dopise koji su usmjereni prema državnim institucijama, ovo pitanje inicira od strane predstavničkog tijela, ali i saborskih zastupnika.
