Početkom godine objavljeno je oko 15 tisuća slobodnih radnih mjesta kod približno šest tisuća poslodavaca, a četiri najtraženija zanimanja su: konobar, prodavač, kuhar i čistačica! Izuzmu li se iskusni kuhari, sve su to poslovi gdje se mjesečna neto plaća vrti oko četiri tisuće kuna te je 50 posto niža od državnog prosjeka.
Prema potražnji slijede: medicinske sestre, vozači, ekonomisti, zidari, zaštitari i njegovatelji, a za koji mjesec, kada se zahukta turistička ili građevinska sezona, ta će se kolekcija popuniti spektrom zanimanja u ta dva sektora.
IT sektor ima europske plaće
U ovu godinu ušli smo s prosječnom plaćom od oko šest tisuća kuna i godišnjom stopom rasta plaća od približno pet posto. Hrvatska tek s oporavkom BDP-a zadnjih nekoliko godina sramežljivo prati dinamiku rasta plaća u ostalim tranzicijskim zemljama, no ekonomsko zaostajanje za usporedivim ekonomijama odrazilo se i na cijenu rada.
Npr., Češka je u ovu godinu ušla sa 6600 kuna (870 eura) prosječne plaće te nas je pretekla za 70 eura, Poljska zaostaje 20-ak eura, dok su prosječne plaće u Njemačkoj 2,8, a u Austriji 2,4 puta veće nego u Hrvatskoj pa prema tim državama hrli sve više domaće radne snage. Plaće zaposlenih s visokom stručnom spremom kreću se od približno šest do 16 tisuća kuna, niže su vrijednosti u tekstilnoj i obućarskoj industriji te kod zaštitara, dok fakultetski obrazovane osobe u duhanskoj industriji zarađuju oko 16 tisuća kuna neto.
Možda je bolje izdvojiti prosječna primanja inženjera u IT sektoru koja se kreću između 14 i 15 tisuća kuna. Rijetka je to industrija koja se i plaćama uklopila u međunarodnu podjelu jer bismo inače ostali bez ljudi! Zaposleni s visokom stručnom spremom u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju oko 8300 kuna, slijede ih ljudi s višom stručnom spremom čija je plaća oko 6500 te na trećem mjestu VKV radnici koji zarađuju oko 6 tisuća kuna neto.
Visokokvalificirani radnici, navodi DZS, mogu u Hrvatskoj zaraditi i do 9 tisuća kuna (upravljačke djelatnosti), no takve su plaće ipak rjeđe, a raspon plaća VKV radnika ovisno o branši kreće se od četiri do devet tisuća kuna. Za VKV radnike u naftnoj, farmaceutskoj, računalnoj industriji ili telekomunikacijama uobičajeno je da zarađuju između sedam i osam tisuća kuna, a VKV radnik u drvnoj industriji može računati na četiri tisuće kuna mjesečne plaće.
Satnica je u nas 10 eura
Europski statistički ured Eurostat navodi da je prosječna bruto satnica u Hrvatskoj preklani bila deset eura (iz tog podatka isključen je javni sektor), ali on uključuje sva javna davanja vezana uz plaću (porezi i doprinosi, naknade za prijevoz i tsl). Slovačka satnica bila je 10,7 eura, Češka 10,3 eura i obje su nas te zemlje 2016. godine pretekle po plaćama.
Cijena sata rada unutar EU kreće se od 4,4 eura u Rumunjskoj do 43,4 eura u Danskoj. Njemačka je bruto satnica 33,4 eura, Slovenska 16, Grčka 13,9 eura, a iza Hrvatske su po bruto plaćama još Bugarska, Letonija, Litva, Poljska i Rumunjska. Po pojedinim su zanimanjima razlike u plaćama još izraženije, primjerice njemačka cijena sata rata u jednostavnim zanimanjima je 10,38 eura, a hrvatska 3,75 eura.
Rukovoditelji u Hrvatskoj rade za 13,3 eura po satu, u Sloveniji za 20, a Njemačkoj za 46 eura. Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj.
Uostalom, kakva ekonomija, takve i plaće.