Za nezaposlene i poslodavce koji će zapošljavati radnike preko državne burze rada ove je godine pripremljeno devet mjera aktivne politike zapošljavanja, od kojih se sedam dosadašnjih nastavlja, a uvode dvije nove namijenjene zapošljavanju pripravnika te osposobljavanju starijih od 30 godina koji nemaju odgovarajućeg radnog iskustva.
Mladi ljudi uključeni u stručno osposobljavanje od siječnja će primati 2752 kune mjesečne naknade, novu neto vrijednost minimalne plaće, a ostale naknade ovisit će o modalitetu odobrene mjere i načinu njezina korištenja. Lani je bilo najmanje interesa za usavršavanje radnika, osposobljavanje na radnome mjestu i očuvanje radnih mjesta te su poslodavci u tri spomenute mjere jedva uključili dvjestotinjak radnika.
Najviše se zahtjeva odnosilo na SOR, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, jer za njega, osim naknade za prijevoz, poslodavci nisu imali dodatnih financijskih obveza prema mladim radnicima koje su preuzimali s burze.
Zbog pooštrenih kriterija, broj novoodobrenih SOR-ovaca lani se ipak prepolovio, a slično bi se trebalo dogoditi i ove godine. Uz 15 tisuća prenesenih iz 2016. godine, prošle godine preko SOR-a je u svijet rada dospjelo oko osam tisuća mladih ljudi. Ove bi godine taj broj trebao biti bitno niži jer u mjerama koje je prihvatilo Upravno vijeće HZZ-a stoji da u javnoj upravi i lokalnim jedinicama vlasti tu mjeru može koristiti najviše do tri posto (dosad 10 posto) zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u prethodnoj godini.
Privatni sektor može dobiti najviše onoliko SOR-ovaca koliko ih je primio u prethodnoj godini, uz uvjet da je stare polaznike zadržao u radnom odnosu o svom trošku. Ako su ti ljudi zadržani uz državnu potporu, tada će kvota novih polaznika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa biti prepolovljena.
Poslodavci iz neprofitnog sektora neće imati takvo ograničenje, ali kod njih se u stručno osposobljavanje mogu uključiti isključivo suficitarna zanimanja. Spomenuta ograničenja ne odnose se na obvezne stažiste u zdravstvu i socijalnoj skrbi te obrazovanju. SOR će se zapravo uglavnom ograničiti na mlade ljude koji se ne mogu zaposliti bez polaganja stručnog i državnog ispita.
Novost je da će se osposobljavanje proširiti i na starije od 30 godina, a u evidenciji HZZ-a je 246 osoba starijih od 30 godina koje ne mogu položiti stručni ispit jer nemaju dovoljno radnog iskustva. Zavod za zapošljavanje već je započeo pregovore s Ministarstvom zdravlja kako bi se svi stažisti u zdravstvu, uključujući i mlade liječnike, zapošljavali ili kao SOR-ovci ili kao pripravnici. SOR-ovcima bi država davala naknadu u visini minimalne plaće, a pripravnicima cijeli iznos pripravničke plaće (85 posto plaće radnog mjesta).
Pripravnicima u privatnom sektoru država bi sufinancirala 50 posto pripravničke plaće, s time da njezin iznos nije ograničen. Budući da novca ima, Zavod za zapošljavanje spreman je prihvatiti sve zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje pripravnika. Procjenjuje se da bi na taj način moglo biti zaposleno oko sedam tisuća pripravnika. Financijski će se jače podržavati i nezaposleni koji pokreću privatni biznis.
Takvih je lani bilo oko 3700, a računa se da bi ove godine i do pet tisuća nezaposlenih moglo tražiti potpore za samozapošljavanje. Za jednu osobu ta potpora iznosi do 55 tisuća, odnosno 70 tisuća kuna ako se kombinira sa SOR-om. Udruži li se njih pet u zadrugu, potpora može biti 275 tisuća kuna, a ako se četiri osobe udruže u trgovačko društvo – 220 tisuća kuna. Otvore li obrt dvije osobe, mogu računati na 110 tisuća kuna državne potpore.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj studenoga 2017. godine u evidenciji bilo je 31.269 osoba koje nemaju radno iskustvo te 24.474 osobe s radnim iskustvom u trajanju do godinu dana, što čini ukupno skupinu od gotovo 56.000 osoba bez radnog iskustva ili s radnim iskustvom kraćim od godinu dana. No, problem su i 82 tisuće dugotrajno nezaposlenih, pa će, novost je, poslodavcima koji ih zaposle država do tri mjeseca financirati obnovu njihovih znanja i vještina.
