Krovove pokrivati slamom, Predrag Goričanec je naučio od majstora Slovenca, kojega je nadmašio u majstorstvu i danas je najpoznatiji slamopokrivač krovova u ovom dijelu Europe. Svojim poslom zarađuje, ali i čuva tisućeljetnu tradiciju pokrivanja stambeno-gospodarskih objekata.
– Oduvijek sam volio žito i pšenicu, a posebno slamu, koja se na više načina koristila na našem, ali i većini drugih domaćinstava u mojem kraju, ali i mnogo šire, pa tako i u susjednoj Sloveniji, gdje me privuklo pokrivanje krova slamnatim šopovima.
Tako sam zapravo kod slovenskog majstora stekao osnovna saznanja o pokrivanju krovova slamom, a kasnije sam taj vrlo težak, ali jako zanimljiv posao izučio, gotovo usavršio, kaže Predrag Goričanec iz Svetog Martina na Muri, mlad čovjek kojega mnogi cijene, jer u svom je zanatu pravi majstor, koji sve napravi kvalitetno i oku ugodno.
Užitak je gledati kako Predrag prstima prebira i prolazi kroz slamu, pričvršćuje je pintavcem ili gožvama (vrsta raslinja) uz letve, a posebno je zanimljivo završavanje krovišta na sljemenu-vrhu krova.
– Osnove zanata mogu se naučiti, ali sve ostalo ili dalje zavisi od samoga sebe, a ja sebe dajem cijeloga kako bi krovište bilo dobro-savršeno pokriveno, vlasnici zadovoljni, a prolaznici oduševljeni viđenim. Slamnati krov je definitivno najbolji pokrov kako za obiteljski dom, tako i za gospodarske zgrade, jer zrači prirodom i zdravljem, ne propušta vodu, ali je zadržava toliko koliko je potrebno da se ne lomi ili je svaki vjetrić odnese.
Zimi se na njoj zadržava snijeg, koji je u biti toplinska izolacija, a o idili da se ne govori. Danas mnogi ljudi slamom daju prekriti vikendice, klijeti, nadstrešnice i druge manje objekte, a oni koji su naslijedili štagljeve, štale, klijeti ili neku drugu građevinu i žele sačuvati tradicijski pokrov naručuju da im to napravim. Uglavnom, posla ima, premda ne toliko koliko bih mogao napraviti, jer uistinu sam vješt i radišan, kada je u pitanju pokrivanje ili prekrivanje krovova slamom, ponosno ističe Predrag, koji je oformio malu ekipu, spremnu svakog trenutka krenuti na posao.
Uzgajam žito i tradicijske šopice izrađujem
– Nekada je svako domaćinstvo, ili skoro svako imalo žito ili pšenicu i nije teško bilo doći do slame za šopice, što danas nije slučaj. Malo je onih koji siju žito i pšenicu, posebno, vrstu koja je najbolja za šopice, pak sam stoga prionuo vlastitom uzgoju. Za sto kvadratnih metara šopica ili krovišta potreban je hektar žita i nešto više pšenice.
Uzgajam svoje žito i šopice izrađujem na tradicionalan način, kako sam naučio i od toga ne odstupam. Dakle, snopove žita ili pšenice ne vršimo strojno nego ručno mlatimo i slažemo šopice koje neko vrijeme odstaju kako bi se ustabilile i očvrsnule. U međuvremenu nabavljam pintavce i gožve te druge drvene dijelove potrebne za krovopokrivačke radove.
Alat sam nabavio, a ako još nešto zatrebam pronađem ga kod starinara. Nikakve skraćene postupke ne priznajem, jer to ne bi onda bilo ono što sam naučio, što volim i što je na kraju kraja više tisućljetna tradicija ovog dijela svijeta. Kada bi ljudi više tražili i cijenili slamnate krovove, moglo bi se siajti više žitarica i puno toga danas bi bilo bolje.
Na ne tako dalekom Zapadu, ljudi se vraćaju tradiciji, pak vjerujem kako će i kod nas to ponovno doći ›u modu‹. Osim sa slamom krovove pokrivam i sa trstikom i to sve češće i sve više, jer trstika se jednostavnije nabavlja, odnosno ne treba postupak kao kod žita i pšenice, ispričao nam je Predrag Goričanec, dok je servisirao krovište na svojem imanju ‘Izletište Goričanec’ u Svetom Martinu na Muri (bivši Seoski turizam Goričanec).
Njegove uratke moguće je vidjeti diljem Hrvatske, ali i Slovenije te Austrije i Mađarske. Ako pak je lakše i zanimljivo za posao sklopiti, dovoljno je na računalu ispisati: ‘slamnati krovovi goričanec‘ i otvara se povijest slamnatih krovova majstora Predraga, danas pozantog i kao vrsnog vinara koji sa suprugom Meri stvara odlična vina, već zlatom okićena.
I ona dozrijevaju pod slamnatim krovom na kultnom Vencu u Gradiščaku. Kako je tek ugodno spavati u bungalovima prekriveni slamom, može se probati na Izletištu Goričanec, koje gotovo u cijelosti slamnati krovovima krase.
