Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštititi uvodi već najavljivane privatne ordinacije primarne medicine i ukida koncesije liječnicima primarne zdravstvene zaštite.
Prema prijedlozima novog zakona, liječnici koji imaju koncesije u roku od godinu dana od stupanja ovih izmjena na snagu trebali bi predati zahtjev Ministarstvu kako bi nastavili s privatnim radom.
Ako žele nastaviti s radom u istom prostoru, trebaju priložiti odluku Upravnog vijeća, ali mogu i unajmiti ili otvoriti ordinaciju u vlastitom prostoru, za što im tada treba i suglasnost župana. Sve to mogu na isti način i u istom roku napraviti i liječnici koji trenutačno rade pod domovima zdravlja koji, bez sumnje, ovim izmjenama u godinu dana ovog Zakona ostaju bez liječnika.
Privatnu praksu, propisuju izmjene, mogu obavljati i strani državljani kod kojih je dodatni uvjet znanje hrvatskog jezika na razini da mogu komunicirati s pacijentom. To znači da svaki liječnik stranac koji ima diplomu, poslovnu sposobnost, nema pravomoćnu presudu sutra može otvoriti privatnu ordinaciju – obiteljsku, ginekološku, pedijatrijsku…
Što ordinacija mora sadržavati, kako izgledati i koliko ljudi zapošljavati, naknadnim će pravilnikom definirati ministar zdravstva, a vlasnici ordinacija dužni su u radnom odnosu ostaviti zdravstvenog djelatnika s kojim su radili u trenutku stupanja ovog zakona na snagu.
Tako je bar predloženo u nacrtu izmjena spomenutog zakona na kojima u Ministarstvu zdravstva od ponedjeljka radi čak 49 članova radne skupine. Imenovani su isključivo za donošenje ovih zakonskih promjena koje je ministar zdravstva prof.dr.sc. Milan Kujundžić najavio da će biti gotove (u smislu prihvaćanja u Saboru) do kraja godine.
Opisane izmjene ključne su novosti ovog temeljnog zdravstvenog zakona s kojima nisu svi suglasni, stoga su moguće i izmjene ovih prijedloga. Ali, u sljedećih samo tjedan dana jer je Ministarstvo radnoj skupini zadalo rok do 27. listopada da usuglase izmjene Zakona.
Ono što su “Kujundžićeve izmjene” donijele ovim prijedlogom jest privatizacija primarne zdravstvene zaštite, a bolnički sustav ostao je negdje “u zraku”. Odredbe koje se odnose na bolničke ustanove izmijenjene su samo u smislu da će normative i standarde za osnivanje bolničkih zavoda i odjela posebnim aktom donijeti ministar.
Domovi zdravlja pak dužni su osigurati mobilni palijativni tim i koordinatora za palijativu, a jedinice regionalne, odnosno lokalne samouprave, dostupnost zdravstvene zaštite. Zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini dodana su školska i adolescentna medicina, logopedija, zdravstvena ekologija, zaštita mentalnog zdravlja. Izmijenjen je i članak koji definira prava koja po tom zakonu ima svaka osoba; dodano je da se ne može odbiti dijagnostički ili terapijski postupak koji bi pojedincu ugrozio zdravlje ili ostavio trajne posljedice.
KLJUČNE PROMJENE:
Ordinacije primarne medicine moći će se nasljeđivati
1. evidencija Svi moraju biti upisani u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, tako će se na jednom mjestu znati tko i kakve zdravstvene usluge obavlja u RH.
2. privatizacija Ukidaju se koncesije i uvode ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – u roku godine dana od stupanja zakona na snagu svi liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu otići u privatne ordinacije.
3. nasljeđivanje Ordinacije primarne zdravstvene zaštite mogu se nasljeđivati, uvodi se prijenos vlasništva ordinacije odlaskom liječnika u mirovinu
4. odbijanje postupaka Uvodi se prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja zdravlja
5. mobilni timovi Domovi zdravlja moraju osigurati koordinatora za palijativnu skrb i mobilni palijativni tim
