U mnogim će dijelovima Hrvatske ljeto vjerojatno potrajati i po vremenskim obilježjima, premda gotovo sigurno diljem zemlje više nećemo imati ovako visoku temperaturu kao što je imamo ovaj vikend, ponegdje još i u ponedjeljak, piše HRT-ov meteorolog Zoran Vakula.
Ovo je u većini Hrvatske posljednji ovako vruć vikend ove godine, u mnogim krajevima i posljednji toplinski val koji može djelovati na zdravlje.
‘Vrućih ćemo dana gotovo sigurno barem ponegdje imati i u rujnu, ali vrlo vjerojatno ne baš ovako vrućih, i u nizu kao ovih dana. Ako se to slučajno i dogodi – vjerojatnost u prognozama uvijek postoji, makar iznimno mala – bit će to još jedna rijetkost, gdjegdje čak i iznimka, i novi svojevrsni rekord. Naravno, ne u Kninu, gdje su se dva uzastopna, i to vrlo vruća dana, s temperaturom 35,0 °C i višom događala više puta u rujnu, najkasnije do sada u godini – 18. i 19. rujna 1987., ali već na postaji Split Marjan je malo drukčija priča – niz dana s temperaturom 32,0 °C i višom u rujnu je prilično rijedak… Ili primjerice u zagrebačkome Maksimiru, gdje su u dosadašnjoj povijesti rujanskih mjerenja zabilježena samo 4 dana s temperaturom 33,0 °C i višom, kakva će biti ovaj vikend, i to po jedan dan 2008. i 2011. godine te 2015. godine 2 dana, i to ne u nizu’, navodi Vakula.
Premda za konačne analize treba još tjedan dana, ne samo mjerenja, nego i kasnije provjere podataka klimatologa DHMZ-a, već sada se može tvrditi kako će, nakon svih onih temperaturnih rekorda i novih koji će se tek otkriti kada se prikupe i analiziraju sva mjerenja – ovo ljeto biti jedno od najtoplijih u povijesti mjerenja – gotovo diljem Hrvatske s klimatološkom ocjenom ‘ekstremno toplo’.
Blizu rekordnog iz 2003. godine, ali vrlo vjerojatno ne i toplije od njega. U prognozi Vakula kaže da obilnija i dugotrajnija oborina u Dalmaciji je malo vjerojatna i sljedećih tjedana, ali se barem povećava vjerojatnost za češće nego do sada sporadične pljuskove.
‘Prema trenutačnim dugoročnim prognozama mnogobrojne nade za znatniju količinu oborine vjerojatno će ostati neostvarene i u rujnu i u listopadu, posebice u južnijim hrvatskim krajevima, ali ne i od studenoga, poglavito u prosincu i siječnju, kada je prilično velika vjerojatnost izraženije ciklonalne aktivnosti u našem dijelu Europe, s kojom bi zamjetnije oborine trebalo biti diljem Hrvatske. Naravno, ne smije se zaboraviti manja pouzdanost prognoza oborine u odnosu na temperaturu zraka, ne samo kod dugoročnih prognoza, nego i kod onih svakodnevnih’.
‘Zanimljivo je spomenuti kako su prognoze srednje temperature zraka za sljedeće mjesece i sezone kod različitih kompjutorskih modela koji u svijetu izračunavaju dugoročne prognoze manje jedinstvene nego inače, osobito za ovu jesen. I dok ECMWF upućuje na zaključak o vjerojatnijem, u većini Hrvatske čak uz više od 80 % – pozitivnom odstupanju od prosječne sezonske temperature, posebice zbog topline u rujnu i listopadu, neki drugi modeli to odstupanje smanjuju. No, prema svima je vjerojatnost dugotrajnog hladnog razdoblja iznimno mala. Sličan zaključak rezultat je analize i srednje temperature zime, za koju je umjerena, u dijelovima Hrvatske i velika vjerojatnost da će biti barem malo toplija od prosjeka. Izgledi za ponavljanje hladnoće slične onoj u ovogodišnjem siječnju iznimno su mali. Ali postoje. Ovo je ipak samo prognoza. I to dugoročna, podložna promjenama… Stoga je o mogućem skijanju na prirodnom snijegu još odviše rano pisati… Uostalo, ljeto još traje… A prema temperaturi mora, kao i prognozama vjetra i valova, i ostalima koje nam omogućuje sutrašnji 70-godišnji slavljenik, sezona kupanja neće baš tako brzo prestati…’, navodi Vakula.
