Toplinski val koji će nas pratiti idućih dana uz pokoji ljetni pljusak praćen grmljavinom mmogi će teško podnositi. Prognostičari DHMZ-a izdali su upozorenje za visoke temperature koje će se penjati i do 36 stupnjeva u pojedinim dijelovima Hrvatske.
Što se tiče toplinskog vala u subotu postoji vrlo velika opasnost za Osijek, dok u nedjelju za Zagreb i Karlovac.
Kažu da je u Europi zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama dok procjene za Europu ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice. S obzirom na to, ističu da pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova i donose preporuke za zaštitu od velikih vrućina.
Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću. Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati. Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. U svojim uputama također napominju da pomognete drugima, pa tako se savjetuje da posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami.
Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Također treba poražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
