Kivi je relativno nova voćna vrsta i uobičajeno se uzgaja u krajevima sa blagom klimom. U posljednjih nekoliko godina dosta se sadi i u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje se uzgaja na površinama uz okućnicu.
Uvriježeno je mišljenje kako su plodovi citrusa najbolji prirodni izvor vitamina C. Međutim, plod kivija sadrži više vitamina C od agruma. U kineskoj mitologiji naziva se voćem ljubavi i vječne mladosti što je dovoljno dobar razlog da se i sami okušate u proizvodnji svojevrsnog “izvora mladosti”.
Kivi je višegodišnja listopadna voćka koja u razdoblju zimskog mirovanja podnosi temerature i do -15º C, ali mladi izboji mogu stradati od kasnih proljetnih mrazeva kao i neubrani plodovi od jesenskog mraza. Za sam razvoj plodova potrebno je mnogo topline. Kako bi uzgoj kivija u kontinentalnom dijelu bio što uspješniji, posebnu pažnju moramo obratiti na odabir sadnog mjesta. Za sadnju treba birati položaj zaštićen od hladnog sjevernog vjetra, po mogućnosti uz zid kuće koji je “akumulator” topline. Korijen aktinidije rasprostire se uglavnom plitko i u tom sloju tlo mora biti dobro opskrbljeno sa hranjivima, drenirano (ocjedito) i neutralne reakcije.
Mladi izboji kivija u proljeće su vrlo osjetljivi na hladnoću, pa kasni proljetni mrazevi nanose prilične štete.
Optimalno vrijeme za sadnju kivija je proljeće, kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Uglavnom se razmnožava ukorijenjivanjem zrelih ili zelenih reznica, a sadnice dolaze na tržište u kontejnerima (teglama). Ne morate brinuti ako sadnice potjeraju prije sadnje jer se kontjenirano bilje može saditi tijekom čitave godine bez negativnih posljedica na primitak. Kakvoća sadnice očituje se u dostignutom razvoju. Preporučeni razmak sadnje između biljaka je 4-5 metara. Ako ste vlasnik mačaka ili možda koja vreba iz susjedstva, obavezno zaštitite stabalce kivija gustom mrežicom jer bi vam se moglo desiti da ga pregrizu ili od češanja oštete.
Kivi je dvodomna biljka što znači da postoje “ženske” i “muške” biljke. Da bi ženska biljka donijela plodove u vrijeme cvatnje mora cvasti i oprašivač tj. muška biljka. Idealan omjer ženskih i muških biljaka je 5-6:1. Na tržištu su se pojavile i samooplodne sorte, ali još uvijek ne mogu parirati kakvoćom najraširenijoj sorti Hayward. Plod Haywarda je ovalan, širok prosječne težine 110 grama. Preporučje se za uzgoj u okućnicama, jer je plod namijenjen stolnoj potrošnji. Kod oprašivača imamo dvije interesantne sorte, Matua i Tomuri. Tomuri je nešto bolji oprašivač, budući da stvara obilje peluda i u cvatnji se idealno podudara sa Haywardom.
Kivi je prema načinu rasta penjačica (povijuša). Obavezno se mora uzgajati na čvrstoj armaturi od stupova i žice. Za uzgoj kivija mogu poslužiti i brajde od vinove loze. Uzgojni oblik ovisi o armaturi, a može biti pergola u obliku slova T ili špalir sa glavnim deblom koje se razvodi u nekoliko etaža.
Poznavanje rezidbe je vrlo važno prvenstveno zbog formiranja uzgojnog oblika , a kasnije zbog regulacije rasta i rodnosti. Za početak moramo znati da postoje dvije vrste pupova, a to su mješoviti i drvni. Mješoviti pupovi smješteni su postrance na jednogodišnjim izbojima, te donose rod. Iz drvnih pupova razvijaju se samo vegetativni organi, odnosno izboji na kojima nema cvijeta ni plodova.
Rod donose mješoviti pupovi smješteni na jednogodišnjim izbojima koji su potjerali sa dvogodišnjeg drveta i to prvih 7-8 pupova računajući od osnove mladice.
Razlikuje se rezidba muših i ženskih biljaka. Muške biljke režemo samo nakon cvatnje kada se odstranjuju sve mladice na kojima su se nalazili cvjetovi. Rezidba ženskih biljaka je kompleksnija i provodi se 30 dana prije kretanja vegetacije.
Moramo razlikovati jednogodišnje rodne izboje od nerodnih. Jednogodišnji rodni izboji nalaze se na dvogodišnjem drvu koje može biti na trogodišnjem i četverogodišnjem ili pak starom drvu. Izboji koji sežu sa četverogodišnjeg drva smatraju se izrođenima i njih potpuno uklanjamo. Jednogodišnji rodni izboji se prikraćuju na 8-10 pupova, a broj ostavljenih rodnih izboja i mješovitih pupova ovisi o stanju i vegetativnoj snazi pojedine sadnice. Jednogodišnji nerodni izboji tjeraju sa starog drveta i njih jednim djelom koristimo za zamjenu izrođenog rodnog drva, a ostale nerodne izboje uklanjamo.
Prekasna rezidba potencira tzv.suzenje, stoga požurite sa zimskom rezidbom!
Tijekom ljeta odrađuje se zelena rezidba. Cilj ljetne rezidbe je pospješiti razvoj zametnutih plodova kao i potaknuti diferencijaciju mješovitih pupova na ljetorastima kao rodnom elementu za iduću sezonu.
O daljnjim postupcima rezidbe kivija kao i ostalim savjetima vezanim uz uzgoj voća i povrća pratite objave na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.
