Gost emisije Pressing Petra Štefanića bio je poduzetnik, Čakovčanec Damir Sabol. U nastavku pročitajte intervju koji je emitiran na N1 televiziji.
Je li baš sve dobro u onom što nam donosi internet?
Vjerujem u tehnologiju, ono što je problematično u tom razvoju su ljudi.
Razvojem umjetne inteligencije do kuda stvari mogu ići, trebamo li strahovati od manipulacija?
Mislim da se događa velika revolucija, ali ljudi toga nisu svjesni. Veliki pomaci u umjetnoj inteligenciji su postignuti u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, može se pretraživati po sadržaju slika, dakle, računalo može razumjeti što je na tim slikama.
Mogu li stvari izmaknuti kontroli?
Sve je još pod našom kontrolom, ali razvoj umjetne inteligencije je neizvjestan i može se očekivati svašta. Tako da mislim da o tome treba ozbiljno razmišljati. Imat će veliki utjecaj na poslove odnosno na gubitak poslova. Ja bih se prvo zabrinuo što će raditi vozači vozila, mislim da će samovozeća vozila biti ne cesti za pet godina. To je realnost koju moramo usvojiti. Ljudi će sigurno izgubiti te poslove, a pitanje hoće li dobiti nove. Ozbiljne države razmišljaju o tome.
Vašu Photomath aplikaciju za računanje matemetičkih rezultata koristi 40 milijuna ljudi. Je li to neka vrsta prevare, imamo aplikaciju koja nešto rješava?
Onda tako može gledati i na kalkulatore i kompjutore. Mi dajemo djeci mogućnost da uče, aplikacije ne daje samo rezultat već i korake kako te zadatke riješiti, dajemo znanje koje možete dobiti puno brže nego bilo gdje drugdje. Mislim da se tu krije veliki potencijal. Neki će reći da je to varanje, ali varati se može na 100 načina.
Koliko ljudi koristi tu aplikaciju?
Aplikaciju koristi od 7,5 do 8 milijuna ljudi svaki mjesec.
Ima li šanse da Vaša aplikacija uđe u škole?
Možda ima šanse, ali nisam o tome razmišljao.
Koliko Vi od toga možete zaraditi, kako to naplatiti?
To funkcionira tako da stavri moraju biti besplatne, a onda se nađe rješenje kako na tome zarađivati, mi radimo na tome, tim od 25 ljudi, ali treba puno eksperimentirati i vidjeti na koji način to monetizirati. Tržište edukacija je teško oko 100 milijardi dolara godišnje.
Je li pozitivno da dijete od primjerice 12 godina koristi tu aplikaciju, neki roditelji su protiv toga. Što Vi kažete?
Svijet se promijenio, to je to. Nije loše da roditelji malo kontroliraju djecu i da razumiju što se događa, jer ovisnost može biti problem. U tom su svijetu opasnosti i to bi roditelji trebali kontrolirati. Ipak, treba malo dozirati, ali nisam pobornik zabrana.
Aplikacija m-foto plati je hrvatska umotvorina, mnogi to ne znaju.
Ne znaju. Većina banaka u Hrvatskoj koristi tu našu aplikaciju za plaćanje računa.
Jesu li je kupile i neke banke izvan Hrvatske?
Da, 30 banaka. Sad smo proširili poslovanje, sada se koristi i za prijavu turista na način da se skenira njihov dokument, to je isto naš proizvod. To je jedna revolucija da kamera telefona mijenja ručni unos podataka.
Imate li ponude velikih IT igrača da kupovinu toga?
Bilo je nekih ponuda, htjeli su nas kupiti, ali nisu nam nešto bili interesantni. Imamo američke investitore koji su uložili u razvoj.
Hoćete li se Vi od toga obogatiti?
O novcu nisam nikad direktno razmišljao, on je posljedica, ali nije motiv koji me drži u poslu.
Koji je najbolji hrvatski startup?
Rekao bih Bellabeat, jako su ambiciozni.
Koji je najbolji hrvatski poduzetnik?
Emil Tedeschi.
Tko Vam je uzor u ICT businessu?
Steve Jobs.
Omiljeni gadget?
iPhone.
A omiljena aplikacija?
Google Maps, toliko je poboljšao život, mislim da je to vrh.
Kako je Vaše mišljenje o Uberu?
Jako često koristim Uber, meni je to jako dobra usluga. Ne vidim kako se protiv toga može i tko se želi protiv toga boriti. Mi smo turistička zemlja, treba nam, to je izvrsna usluga i mislim da se to ne može zaustaviti.
Što kažete o programima u našim školama? Primjerice, djeca uče informatiku po programu koji je jako zastario.
Program iz informatike je iz devedeset i neke godine, s njim će djeca naučiti koristiti računala, ali oni to ionako znaju, to nije informatika. Mislim da mora biti uključena kroz različite predmete, da informatika ne mora nužno biti poseban predmet. Ona mora biti primijenja, to mora biti informatika da se nauči kako razmišljati.
Jeste li zadovoljni hrvatskim obrazovnim sustavom?
Ja sam zadovoljan sa školom i koliko se ljudi trude, ali sa samim programom nisam zadovoljan. Mislim da je nužna reforma.
Tko je u Hrvatskoj kočničar obrazovne refrome?
Kod nas je problem što se slabo surađuje, u Skandinaviji imaju kulturu da je suradnja važna, u nas to ne postoji. Oni tamo razumiju i znaju da suradnja dovodi do dobrih rezultata. Čim je kurikularna reforma postala ideološki problem i neka fronata na kojoj su počeli sukobi, ona je postala osuđena na propast.
Zanima li Vas politika?
Naravno da me zanima. Živim tu, djeca mi žive tu. Mi nismo direktno ovisni o politici, ali jesmo u smislu što će se napraviti s porezima, s poduzetničkim okruženjem… Za istraživanja i razvoj se nema puno razumijevanja, u inozemstvu nas zovu i nude puno bolje uvjete. Svi naši radnici su zaposleni ovdje i tu plaćemo poreze.
Hoćete li u budućnosti više poslovati u inozemstvu?
Imam tvrtku podružnicu u Londonu i tamo radimo, ne biste vjerovali koliko su tamo stvari jednostavnije. Primjerice, tamo ime tvrtke promijenite preko interneta. Kod nas su u zadnjih pet godina povećani birokratski zahtjevi.
Kome to odgovara, kakvo je Vaše mišljenje o našem javnom sektoru?
Tu su vrijedni ljudi koji rade svoj posao, ali očito ima zapošljavanja bez kriterija po političkoj osnovi i to je naš veliki problem.
Poznato je da Vas je stranka Pametno željela angažirati, zašto niste pristali na suradnju?
Razgovarali smo, ja sam njih podržao i sviđaju mi se aktivnosti koje su imali u Splitu. Ako se angažirate, tome se morate i posvetiti, ja sada radim svoj posao, a imam i globalnu priliku. Hoću li se nekada u to uključiti, ne isključujem takvu mogućnost, ali ne mogu više stvari raditi odjednom. Očekivao bih da političari odrade svoj posao, ali nisam siguran da je to tako.
Prema Vašem mišljenju, što je sada prioritet političkog djelovanja?
Reforma obrazovanja je nešto čiji se efekti trebaju čekati bar 5 godina. Mora se olakašati da se poduzetnički djeluje, olakšati poslovanje, samanjiti poreze da više ostane zaposlenima.
Što mislite o poreznoj reformi?
Nije se puno oko nje dogodilo, ali je to nekakav smjer.
Deset posto udjela u Iskonu prodali ste HT-u, zašto?
Dva puta sam “izgorio”. Prvo kad smo strašno narasli s 10-15 ljudi na 150 u samo godinu dana, ja se nisam znao s tim nositi, kao upravljati. Tada sam “izgorio” i prešao sam u nadzorni odbor. Bio sam se prisljen odmoriti. Drugi put sam “izgorio” kad su investitori to odlučil prodali HT-u. Ja sam htio drugačiji ishod, ali poslovno je to bilo O.K.
Koliko ste tada zaradili?
Ne mogu biti nezadovoljan iznosom, ali to nije spektakularno. Mislim da je to bio jedan završen ciklus, nisam imao više motiva baviti se tim poslom.
Imate li dojam da se u javnosti dovoljno zna o startup projektima koji su krenuli iz Hrvatske?
Više se priča, ali na način koji nije razumljiv široj publici.
Kako biste definirali startup poduzetnika, koja je razlika u odnosu na klasičnog poduzetnika?
Startupovima se smatraju viskotehnološlke tvrtke koje se bave poslovanjem i novim idejama povezanim s tehnologijom ili brzorastućim granama. Recimo to je Uber. Svakom bi studentu preporučio startup, tamo će sve naučiti – kako svijet funkcionira i što se može prodati, a što ne.
Jako puno startupova nestaje, ne uspiju, zar ne?
Oko 80 posto ih otprilike nestane, ali nestaju i restorani.
Kako komentirate odlazak Ivana Đikića koji je izjavio da ne želi imati posla s hrvatskom znanstvenom zajednicom?
Dosta je tužan momenat kada je takav znanstvenik svjetskog glasa to manje-više bio prisiljen napraviti. Znanost, istraživanje i razvoj – ja bih sve karte stavio na to. Turizam je ok, ima veliki udio u BDP-u, ali istraživanje, znanost i razvoj su nešto što zemlju ozbiljno može pomaknuti naprijed, prijmer za to je Irska. Da sam političar, ja bih sve karte na to stavio na to troje.
Puno pričamo o Irskoj, ali ništa ne poduzimamo, puno ljudi nam tamo odlazi.
Irci nama već 20 godina objašnjavaju što treba raditi, ali mi ne slušamo, a nije to tako teško. Događalo nam se da nam je dugo padao BDP, to je rezultiralo problemima, mislim da će se to iseljavanje ipak malo zaustaviti.
Imate li problema s pronalaskom zaposlenika?
Nije lako, ali nema tako velikih problema jer imao atraktivan proizvod. Ciljamo na iznimne stručnjake koji su usko specijalizirani.
Koliko zapošljavate ljudi?
U dvije tvrtke oko 50 ljudi.
Jeste li Vi bogat čovjek?
U hrvatskim uvjetima sam dobrostojeći, sigurno, ali bogat ne bih rekao. Mogu puno komotnije živjeti, imao sam početna sredstva koja sam mogao uložiti, to daje krativnu snagu i energiju i omogućilo mi je da se dogode dobre stvari.
Kakvi su Vam ciljevi za budućnost?
Imam vrlo ambiciozne ciljeve, milijarda je učenika na svijetu i mi želimo da svi na svom mobitelu imaju Photomath. Ali, toliko je još posla ispred nas, možda to bude za deset godina, mi smo sada na trećoj godini.
Nećete prebaciti poslovanje iz Hrvatske?
Neke ćemo ljude možda tražiti i u SAD-u, ali u Hrvatskoj nam je razvojni centar i tako će i ostati. (Izvor: N1)
