Na glavnom čakovečkom trgu Zavod za javno zdravstvo postavio je propagandni štand s mnoštvom raznolikog propagandnog materijala kojima se sugerira kako pretjeranoj uporabi antibiotika moramo već jednom reći-NE.
Oko štanda mnoštvo djelatnika u zdravstvu, od specijalista, liječnika opće prakse iz Doma zdravlja, Županijske bolnice Čakovec, do farmaceuta iz Ljekarne Čakovec.
Svi su oni bili okupljeni oko koordinatorice akcije, ravnateljica Zavoda prim. Marina Payerl-Pal, dr. med. specijalist medicinske mikrobiologije i parazitologije.
‘Danas se ova javna kapanja provodi šesti puta za redom. Kampanja se odnosi na racionalno uporabu antibiotika želeći osvijestiti javnost, naše sugrađane da je skupina antibiotika izrazito vrijedna skupina koju nitko ne smije uzimati ponaosob, prema vlastitom mišljenju ili iz nekih starih zaliha te preporuci susjeda i prijatelja’, rekla nam je prim. Payerl-Pal.
Dodala je kako za to mora postojati odluka liječnika, a temeljna na konkretnim pregledima i određenim drugim pokazateljima bolesti.
Potom je dodala: Simptomi su vrlo slični između virusnih i bakterijskih infekcija i vrlo je teško razlučiti o kojoj se infekciji radi, a značajno češće su virusne infekcije na koje antibiotici uopće ne djeluju. Nažalost, primjena antibiotika kad ne treba ima za posljedicu razvoj bakterijske otpornosti.
‘U onom času kada nam treba odgovarajući antibiotik za liječenje bakterijske infekcije postajemo nemoćni jer su neke bakterije razvile otpornost na sve antibiotike’, kazala je naša sugovornica.
Propagandni leci sugeriraju što treba učiniti u slučaju prehlade ili gripe biti čaj s medom, a slikovnice koje su ponuđene obrađuju prehladu kod djece, posebno vrtičke dobi, pokušava se educirati najmlađa generacija za stjecanje određenih zdravstvenih navika kako bi ih primjenjivali tijekom svog života.
Interes?
Kao i uvijek, kada su takve akcije u pitanju, zadovoljavajući, a raduje što su štand posjetili i mnogi uglednici iz političkog života.
Međimurje bilježi nešto nižu potrošnju antibiotika (21,69DDD/1000 stanovnika/dan) od prosjeka Hrvatske (21,80 DDD/1000 stanovnika/dan), mnogo više troši ženski spol (58%) u odnosu na muški (42%) i najviše u dobi od 30 do 59 godina.
Velika potrošnja se bilježi kod djece vrtićke dobi (od 1 do 4 godine) te kod mladih u dobi od 15 do 19 godina.
