Definirajući uvođenje trošarina na proizvode s visokim udjelom šećera, zasićenih masnoća, kolesterola i soli kao jednu od gospodarskih mjera, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ‘iz ladice’ je izvadila ono što preporučuju medicinski stručnjaci, ključne institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije i politika mnogih zemalja.
Iduća na potezu sa svojim “porezom na grijeh” u Europi je Velika Britanija gdje oporezivanje zaslađenih bezalkoholnih pića počinje u travnju, a zakon definira 18 penija poreza po litri pića koja u decilitru sadrže pet grama šećera i 24 penija za one s osam i više grama šećera po decilitru.
Ušteda zdravstvu
Valja reći da vrećica šećera koja se servira uz kavu sadrži pet grama, a u decilitru gaziranog pića dvije su takve vrećice šećera. Kako stoji i u preporukama predsjednice, cilj je te mjere smanjenje troškova zdravstvenog sustava na što se pozivaju i ostale zemlje ističući da se mora zaustaviti globalna epidemija debljine. Trend porasta debljine dokazan je i u Hrvatskoj posljednjim istraživanjem koje je utvrdilo da 35 posto djece od osam i devet godina ima problem s viškom kilograma.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije opet stiže upozorenje da je uime javnog zdravlja nužno ograničiti količinu šećera na pet grama dnevno ili maksimalno do deset. Regulacija soli i masnoća dijelom je u nas već počela uvođenjem obveze smanjenja soli u pekarskim proizvodima, a nastavlja se s redefiniranjem mliječnih proizvoda i potom suhomesnatih. Šećer je ostao netaknut, a iz političko-zdravstvenog svijeta posljednji je o njemu govorio bivši ministar zdravlja prim. Siniša Varga:
– Porez na grijeh institucija je koju ima jako puno zemalja u Europi i svijetu jer po pitanju loših navika; pušenja, alkohola, debljine i nedovoljnog kretanja, samo su dvije priznate mjere: povisiti cijenu i smanjiti dostupnost. Visokim trošarinama treba smanjiti atraktivnost tih proizvoda, a u nas je, nažalost, nezdrava hrana jeftinija od zdrave – komentirao je Varga.
Najviše skrivenog u pićima
I generalno se uvođenjem “poreza na grijeha” industriji daje rok prilagodbe, a u javnoj raspravi koja je aktualna na Otoku najglasniji protuargument takvoj mjeri jest gubitak radnih mjesta zbog pada prodaje. No bezalkoholna zaslađena pića “na tapetu” su u nizu zemalja jer je riječ o skrivenim šećerima. Potrošači često nisu svjesni koliko šećera mogu unijeti jednim takvim pićem iako skrivenih šećera ima i u nizu drugih proizvoda, ali manje.
– Najviše je skrivenog šećera u pićima i on nema uvijek ulogu da prevari potrošača, nego služi u nekim proizvodima i kao konzervator. Našem organizmu optimum je jedna jušna žlica na dan, a djeca do treće godine uopće ne smiju uzimati brze šećere, od treće do pete jednu čajnu žlicu. Ljudi moraju čitati deklaracije i naučiti koliko je šećera u proizvodima koje redovito i često koriste jer ulaskom u takav rizik oni poskupljuju život svima nama zato što nam je zdravstvo solidarno i posljedice svi plaćamo.
Poskupljenjem takvih proizvoda shvatili bi upozorenje, a dio tog novca treba za edukaciju, prevenciju i nutricionizam – komentira Olja Martinić, nutricionistica i dijetetičarka. Ministar zdravstva dr. Milan Kujundžić, međutim, kaže da je za takvu mjeru potrebna duga i detaljna analiza i priprema jer bi njezino brzo donošenje bilo kontraproduktivno. Umjesto uvođenja tog poreza, smatra ministar, trebamo educirati ljude da ne pretjeruju u konzumaciji šećera, masti i soli.
