U Hrvatskoj u ovom trenutku oko 200.000 ljudi ne radi. Grad veličine Splita je bez posla, no opet postoji barem deset zanimanja u kojima fali radne snage.
Građevinari se sve više oslanjaju na radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, a konobari i pomoćni kuhari na obali tijekom turističke sezone uglavnom dolaze s kontinenta, piše Tportal.hr.
Istražili smo kojih je to deset najtraženijih zanimanja u zemlji i u kojim tvrtkama se mogu zaraditi najveće plaće.
Statistike o potražnji za radnom snagom s portala Moj Posao otkrivaju da je svaki peti oglas na toj internetskoj stranici bio u kategoriji turizma i ugostiteljstva. Nadalje, u 17 posto objavljenih oglasa traže se trgovci ili prodajni zastupnici, a u 13 posto traže se zaposlenici u proizvodnji i zanatima.
Deset najtraženijih zanimanja u prošloj godini bila su konobar, prodavač, kuhar, programer, vozač, prodajni predstavnik, učitelj, skladištar, frizer te administrator.
U zemlji u kojoj kronično nedostaje konobara, skladištara i frizera, jasno je, nešto ozbiljno ne valja. Naime, pojašnjavaju s portala Moj posao, deset najtraženijih zanimanja redom spadaju u segment osnovnih poduzetničkih potreba.
Ako vlasnici kafića, trgovine ili prijevoznici ne mogu naći radnike, kako će se razviti tržište rada koje bi zaposlilo kreativne i inovativne ljude?
Velik broj ljudi koji su se u Hrvatskoj mogli zaposliti kao konobari ili trgovci vjerojatno je već otišao na zapad i sreću pronašao u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj. Na isti potez sasvim sigurno se odlučuju i programeri – vješt programer vrlo će lako na noge postaviti poduzeće i biti ‘sam svoj gazda’ umjesto da traži klasičan posao u struci.
Zovu Njemačke teško odolijevaju i vozači, koji za iscrpljujući rad radije biraju strane poslodavce čije su plaće ipak nešto izdašnije u odnosu na domaće.
Listu TOP 10 najtraženijih slobodno se može proširiti i na TOP 20, no nepotrebno je suho nabrajanje deficitarnih zanimanja. ‘Kada govorimo o potrebama hrvatskog tržišta rada, prije svega treba reći da nama nedostaje niz zanimanja za cijeli spektar djelatnosti, od IT-a, preko zdravstva do transporta, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, brodogradnje.
Nedostaje nam i kreativnih i nekreativnih radnika, zanatlija, inženjera, programera, liječnika, konobara, kuhara, tesara, zidara…
Dakle, hrvatsko tržište rada ne zadovoljava ni osnovne potrebe hrvatskih poduzetnika, kamoli inovativne i kreativne’, poručuju s portala Moj Posao.
Hrvatsko tržište rada najbolja je ilustracija razvijenosti, snage i elastičnosti našeg cijelog gospodarstva. Zemlje u koje se često ugledamo poput Švicarske, Njemačke ili Sjedinjenih Američkih Država, u ovoj godini redom traže tehničare za vjetroelektrane, osobne financijske savjetnike, fizioterapeute, statističare, skrbnike, matematičare, pa čak i savjetnike za gene. Hrvatski poslodavac muku muči da pronađe i zadrži konobara ili kuhara.
Naravno, zanimanja koja nude obećavajuće karijere i višu razinu materijalne sigurnosti na portalu Moj Posao rijetka su roba: najmanja ponuda oglasa je u kategorijama skrbi (pola posto svih objavljenih), ljudskih resursa (jedan posto) te arhitekture (jedan posto).
Bajne ponude nema ni u najplaćenijim pozicijama. Ako se izuzmu menadžeri, najveće plaće u Hrvatskoj mogu se zaraditi u sektorima tehnologije i razvojima gdje su primanja u prosjeku 87 posto viša od prosjeka koji iznosi 5.400 kuna.
Slijede poslovi u informatici i ljudskim potencijalima gdje su plaće u prosjeku 33 posto više, te telekomunikacije s 28 posto plusa u odnosu na prosjek.
Sasvim očekivano, najveće pojedinačne plaće imaju direktori prodaje i marketinga, direktori financija i računovodstva te direktori IT poslova.
Presjek najslabije plaćenih poslova ponovno otkriva najveću slabost domaćeg tržišta rada – najslabije plaćeni uglavnom spadaju u kategoriju najtraženijih. Uvjerljivo najslabije plaće zarađuju tekstilci i pomoćni radnici svih vrsta, poput pomoćnih kuhara i konobara za kojima vlada pomama tijekom turističke sezone.
Tekstilci i pomoćni radnici u prosjeku imaju 43 posto niže plaće od prosjeka. Radnici u uslužnim djelatnostima, dakle uglavnom konobari i trgovci (blagajnice i blagajnici), imaju 36 posto manje od državnog prosjeka, a niže plaće bilježe se u sektoru drvne industrije (- 32 posto) te radnici u korisničkoj podršci s 23 posto minusa u odnosu na prosjek.
Pojedinačno, pet najslabije plaćenih zanimanja su šivač, zaštitar, frizer, krojač i čistač.
