Sve više djece u Hrvatskoj rađa se u izvanbračnim zajednicama, a u prilog tome govori i činjenica da se u 2015. godini gotovo svako peto dijete rodilo izvanbračno. Naime, od 37.503 djeteta, 30.701 je rođeno u bračnoj zajednici, dok ih je 6.802 rođeno izvanbračno.
Prema podacima Državnom zavoda za statistiku, jedini hrvatski grad u kojem se rodilo više izvanbračne djece je grad Čabar gdje je rođeno 11 djece u bračnim zajednicama, dok je njih 13 rođeno izvanbračno.
S druge strane, desetak je općina diljem Hrvatske u kojima je broj izvanbračne djece veći od bračne. Primjerice, u općini Peteranec u Koprivničko-križevačkoj županiji rođeno je 7 bračne djece te 17 izvanbračne (41 posto), dok je u Maloj Subotici u Međimurskoj županiji rođeno 23 djece roditelja koji su u braku i čak 44 onih koji nisu u bračnoj zajednici, odnosno više od 50 posto njih dobili su dijete izvanbračno. Više je izvanbračne djece rođeno i u Fužinama, Šolti, Nedelišću, Orehovici i Pribislavcu.
Međimurska županija ima najviše izvanbračno rođene djece, odnosno njih 39 posto, slijedi je Koprivničko-križevačka s 29 posto, a najmanje se izvanbračne djece rodilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno 8,4 posto.
Vjerski brakovi činili su 55,9 posto svih brakova. U 2015. zabilježen je i vrlo visok broj razvoda, njih više od 6000.