
Fotoklub Čakovec najavljuje otvorenje skupne izložbe svojih članova za petak, 18. studenog u 19 sati. Izložba pod naslovom ‘Kolekcija’ bit će postavljena u zgradi Scheier u Čakovcu.
Na izložbi će se svojim kolekcijama od četiri fotografije na slobodnu temu predstaviti 25 članica i članova fotokluba. Izbornik i autor predgovora je prof. Mario Periša a pokrovitelj izložbe Međimurska županija. Izložba će biti postavljena do 30. studenog.
Fotografija u četiri čina/Kolekcija četiri fotografije
Čakovec uz svoju već dobro poznatu povijesnu znamenitost, postaje prepoznatljiv i po izuzetno dinamičnoj i produktivnoj fotografskoj sceni. Produkcija Fotokluba Čakovec temelji se na disciplini fotografske struke; pedantnog i strpljivog ovladavanja postupcima tehničke preciznosti u prezentaciji autorskog iskaza, pobuđenog svim bogatstvom tonaliteta što nam nudi svijet prirode ali i sama autorska mašta…
Kolekcija četiri fotografije od svakog autora mogle bi se u zajedničkoj kompoziciji slika razvrstati u četiri čina prezentacije na klupskoj sceni:
Čin 1. Sposobnost stvaranja ikoničkog prikaza moguće je graditi na zanatskom umijeću autora, koji ima oko za prepoznavanje zahtjevnosti zadatka, pritom ga ne lišavajući momenta izvorne ljepote i autentičnosti.
Dapače, upućuje promatrača fotografske slike na specifičnosti odabranog kadra, koje bi nam bilo uskraćeno vidjeti u svakodnevici. Ovakav pristup je dominantna odrednica većine članova kluba, često na zavidnoj razini svima onima koji su istraživali mogućnosti fotografskog medija.
Čin 2. Subjektivizam koji se iščitava u simboličkim ostvarenjima primarno u vizualnom sloju, predstavlja nadogradnju puke preslike, otvarajući još jedan diskurs za tumačenje slike a prije svega stvara prostor za osobni autorski pečat i prepoznatljivost autorskog rada.
Referenca ovog pristupa radu, promišljanju i shvaćanju naravi fotografije mogla bi se ogledati u Emersonovom naturalističkom pristupu i njegovoj ulozi na daljni povijesni ciklus fotografije kao slike i fotografske tehnike.
Čin 3. Eksperimentiranje s fotografskim medijem i tvorbenim indicijama, tek je indikativno, a apstrahiranje kao da je pomalo atipično za produkciju ovog fotokluba. No, možda je riječ samo o disproporcionalnom odnosu većine naspram pionirskih pokušaja za stvaranja generativne slike nastale različitim tehnikama fotografske produkcije.
Čin 4. Konceptualna fotografija, kao jedan vid (na)široko prihvaćene suvremene postmodernističke tendencije, također traži svoje pravo mjesto pod suncem ovog kluba, kako bi bila ravnopravno zastupljena i stala uz bok već afirmiranim autorima koji su se dokazali u drugim metodama.
Ovaj presjek radova sveden na četiri tipa produkcije, ciljeva i zadaća u znatnoj mjeri odražava stremljenja članova kluba, u većoj mjeri uspješnih radova i manje upečatljivim rješenjima pojedinih autora.
Ali to je i uobičajena pojava u fotoklubovima da pojedinci preuzimaju i predstavljaju oglednu platformu koja stvara sliku u javnosti, ali i utire put mlađim generacijama.
S obzirom na to da Čakovec ima pojedince koji sistematično obrađuju teorijske postulate kako za kreaciju tako i za interpretaciju fotografske slike, kao i autore koji na svjetskoj razini bilježe uspjehe, uz stabilnu strukturu timskog rada, vjerujem da se u budućnosti može stvarati prepoznatljiva stilska odrednica koja bi imala zadaću očuvanja zanatskih umješnosti s ciljem vraćanja fotografije svojoj pravoj prirodi/naravi.
Ako je to ambiciozno, bar da klub djeluje kao protuteža nekim novim tendencijama suvremenih interpretacija kao i novih tehnologijskih produkcija fotografske slike. (Mario Periša)