Redovita konzumacija voća i povrća smatra se jednim od važnijih elemenata zdrave i uravnotežene prehrane.
U Europskoj uniji međutim nešto više od trećine stanovništva u dobi od 15 ili više godina ne jede voće svaki dan, dok je u Hrvatskoj udio onih koji u danu ne pojedu nijednu voćku ili povrće 27,5 posto. Kako bi promovirala zdrav život, upravo je Svjetska zdravstvena organizacija krenula s kampanjom ‘Pet na dan’ kojom potiče građane da svakog dana pojedu minimalno 400 grama voća i povrća na dan, ne računajući krumpir.
Udio onih koji jedu najmanje pet obroka voća i povrća dnevno varira od jedne trećine u Velikoj Britaniji (33,1%) na manje od 5% u Rumunjskoj (3,5%) i Bugarskoj (4,4%). Treća je na toj listi Hrvatska gdje samo sedam posto starijih od 15 godina poštuje preporuku Svjetske zdravstvene organizacije na koju je statistički ured EU podsjetio u povodu današnjeg Svjetskog dana hrane. Prema podacima hrvatskog DZS-a, prosječna hrvatska obitelj za voće i povrće mjesečno izdvoji samo 350 kuna. Voće i povrće nije pretjerano zastupljeno ni na jelovnicima Austrijanaca i Slovenaca, Grka i Šveđana.
Prosječna hrvatska obitelj godišnje za hranu potroši oko 22 tisuće kuna, većinu za meso – oko 6700 kuna, a na drugom mjestu su kruh i žitarice na koje ode 3770 kuna. Mlijeko, sir i jaja uzmu oko 3500 kućnog budžeta na godinu, dok na povrće potrošimo 2700 kuna. Godišnji budžet prosječne hrvatske obitelji za voće iznosi oko 1500 kuna. Cijena voća i povrća u Hrvatskoj tek je 7 posto niža od prosječne cijene u EU, iz čega bi se moglo zaključiti da bi zelenja i voća bilo više u jelovnicima da je dostupnije. Istraživanje Eurostata pokazalo je vezu između konzumacije voća i razine obrazovanja u većini zemalja. Što je populacija obrazovanija, češće jede voće, a ta je razlika najizraženija u Velikoj Britaniji.
