Navinuli ste alarm, sigurni ste da ćete ovaj put krenuti pet minuta ranije od kuće, ali to se nije dogodilo – ponovno. Vječito kasnite na jutarnje sastanke, dogovore, nastavu i dolazite baš tih 15 minuta kasnije.
Psychology Today tvrdi da postoji dobar razlog zašto je tome take. Freudovi psiholozi sugerirali su da kasnimo zbog autodestruktivnog ponašanja, mana nastalih u ranoj razvojnoj fazi, pa i zbog osobnosti pojedinaca kojima vjerojatno nedostaje savjesnosti.
Međutim, Sveučilište Washington izdvaja dva glavna razloga zašto kasnimo. Tako tvrde da na temelju TBPM-a (Time-Based Prospective Memory) kasnimo zbog lošeg nošenja s vremenom. Kad se bavimo drugim stvarima, vrijeme proleti, pa umjesto da se spremamo za posao, pratimo društvene mreže.
Druga stvar je loša procjena vremena. Naš unutarnji sat treba izračunati koliko nam treba od točke A do točke B. Ne računamo na sve okolnosti koje nas mogu zateći i preračunavamo se.
Iako je većina osoba koja kasni svjesna tih stvari, donosimo nekoliko savjeta kako ih promijeniti:
1. Gledajte na sat – Prestanite se uvjeravati da ćete sami sve procijeniti i u tome biti dobri. Očito kasnite, stoga pripazite koliko je sati i kad je zaista vrijeme da krenete nekamo.
2. Stvorite strategiju – Ako otprilike znate koliko vam treba za neku radnju, imajte to na umu. Primjerice, za pranje posuđa treba vam 10 minuta, za zube 5 minuta itd. Primijetite li da nešto radite dulje, provjerite koliko je sati. Tako se nećete iznova preračunati.
3. Nemojte raditi “još samo jednu stvar”, pa onda krenuti – Budite vjerni svome planu. Ubacite li još jednu sitnicu i tako u nedogled, ponovno ćete izgubiti vrijeme. Rezultat = trčite na posao, dogovor i druge obaveze.
Istrenirajte vlastitu samokontrolu kako biste u budućnosti živjeli uz manje stresa.