Na današnjoj konferenciji za medije napravljena je prezentacija dijela Izbornog programa MDS-a.
– Inicijativa za povećanje minimalne plaće i poboljšanje statusa tekstilne i obućarske industrije. Zahtjev za poboljšanjem položaja radnika s najnižim primanjima i ravnopravan odnos Vlade RH prema svim granama industrije stalan je zahtjev MDS-a- rekao je predsjednik stranke Željko Pavlic.
Podsjetnika radi, rečeno je kako je još u prosincu 2006. godine tadašnji saborski zastupnik MDS-a Željko Pavlic u Hrvatskom saboru predložio Interpelaciju o stanju tekstilnoj i obućarskoj industriji u Republici Hrvatskoj. Također , to su zahtjevi koji su bili dijelom svih na ih dosadašnjih izbornih programa. I za ove izbore, predstavljaju i ovaj dio programa prvi dan predizborne kampanje, ističući važnost povećanja minimalne plaće i poboljšanja statusa tekstilne i obućarske industrije za Međimurje.
Inicijativa ima tri sastavnice: Povećanje minimalne plaće, Jačanje potpora tekstilnoj i obućarskoj industriji i Formiranje Tekstilno-kožarske jezgre u Čakovcu. Nadalje traže povećanje minimalne plaće na 3.100 kuna. Traže i promjenu Zakona o minimalnoj plaći vraćanje na odredbe Zakona iz 2008. g. zbog jednostavnosti i transparentnosti obračuna uz izmjene članka 4., stavak 2: Minimalna plaća za razdoblje od 01. 01. 2017. godine iznosi 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini kod pravnih osoba u RH, prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Npr. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u RH u 2015. g. bila je 8.055 kuna, minimalna bruto plaća iznosila bi 50 % od te bruto plaće, odnosno 4.027 kuna, a neto plaća iznosila bi oko 3.100 kuna.
Rečeno je kako bi Mjera povećanja minimalne plaće imala bi veliku važnost upravo u Međimurju, jer je posebnost Međimurja i u tome što je veliki dio radništva zaposlen u gospodarskim djelatnostima koje su niskoakumulativne i u kojima se isplaćuju male plaće, ne to više od sada njegovog zakonskog minimuma za minimalnu plaću, 2. 496 kune.
Prosječna mjesečna na plaća u Međimurju u 2013. g. iznosila je 3.835 kuna i bila je niža za 19.7 % od one prosječne na nacionalnom nivou. Prosječna plaća u najosjetljivijim branšama bila je najniža u proizvodnji odjeće u kojoj je zaposleno 1.863 (većinom) radnica, bila je 2.892 kune, u proizvodnji kože i obuće u kojoj je 1.225 zaposlenih bila je 2.982 kune, u građevinarstvu sa 2.783 zaposlenih plaća je bila 3.352 kune, a u trgovini sa 2.824 zaposlena plaća je bila 3.556 kuna (podaci su iz 2013.g., ali se situacija nije bitno promijenila).
– Govorimo o prosječnim plaćama po branšama, to znači i da je prosječna na plaća radnika još i niža od visine novopredložene minimalne plaće, tako da bi povećanje minimalne plaće imalo utjecaja i na ukupni rast plaća u Međimurju-istaknuo je Pavlic i dodao: – MDS smatra da treba hitno poduzeti mjere koje bi rezultirale povećanjem najnižih plaća u Međimurju i Hrvatskoj. Za nas to nije samo socijalno-gospodarsko, već i političko pitanje, jer smatramo da jedan od osnovnih ciljeva bavljenja politikom mora biti i smanjenje jaza između u najnižih ih i najviših ih plaća, siromaštva među radnicima i socijalnih nejednakosti.
Govorilo se o jačanju potpora tekstilnoj i obućarskoj industriji gdje bi država trebala svojom politikom i strategijom razvoja pomoći njenom opstanku.
Jačanje potpora tekstilnoj i obu arskoj industriji Repozicioniranje tekstilne i obu arske industrije u Industrijskoj strategiji RH 2014. 2020.
Iz Međimurske perspektive bi, a s obzirom na veliki udio industrijskih djelatnosti u me imurskom gospodarstvu (od 24.000 zaposlenih u gospodarstvu, u 2013. g. u prera iva koj industriji je bilo zaposleno preko 13.000 ljudi)), bilo posebno važno krenuti u sna nu reindustrijalizaciju hrvatskog gospodarstva. Dr ava svojim politikama i strategijama mora pomo i opstanku i razvoju postoje ih kapaciteta i potencijala svih industrija u Hrvatskoj. Krajnji cilj reindustrijalizacije je zdravi gospodarski rast temeljen na doma oj proizvodnji i izvozu i veći standard hrvatskih gra ana na cijelom području RH.
Nažalost, Vlada RH je u svojoj Industrijskoj strategiji RH 2014. 2020. Industrijskim granama koje imaju dugogodi nju tradiciju u Međimurju i zapošljavaju veliki broj radnika, preko 3.500, tekstilnoj i obućarskoj, dodijelila pretposljednje mjesto u rangiranju pod nazivom Problematični. To su podijeljenosti koje, prema strategiji, ostvaruju gubitke, nisu konkurentne, visoko su zadužene i ovisne su o vanjskim čimbenicima.
Prilikom javne rasprave o Strategiji, u rujnu 2014. Iznijeli smo svoj stav kojim se ne slažemo sa statusom koju su u Prijedlogu strategije dobile tekstilna i obućarska industrija. Istaknuli smo da to predstavlja daljnju marginalizaciju i slabljenje tih grana, a to bi imalo posljedice, na ve tada tešku, socijalnu sliku Međimurja. Srećom, visok status dobila je barem metalska industrija, i to vjerojatno zbog brodogradnje.
Na tu problematiku smo upozorili i u Interpelaciji o položaju tekstilne i obuć arske industrije u RH iz 2007., koju je tada njen saborski zastupnik MDS-a Željko Pavlic, podnio u Hrvatskom saboru, žele i upozoriti na teško stanje u tim branšama i na neravnopravnost u odnosu prema nekim drugim industrijskim granama, koje su dobivale izdašnu državnu pomoć. U Interpelaciji su bile predložene mjere za poboljšanja stanja u tim branšama, koje su usuglašene između sindikata i poslodavaca, ali voljom vladajuće većine Interpelacija nije prihvaćena.
Nešto slično događa i danas. Vrednovanjem i rangiranjem na temelju postojeće Strategije, industrijske grane koje su u Strategiji na vodećim pozicijama, dobivaju od države različite potpore, dok one sa nižim statusom, kao tekstilna i obućarska na njih mogu teško računati. Primjer su i sredstva iz državnog proračuna , a to je jedna od ključnih mjera provedbe Industrijske strategije u 2015., a koja su ovih dana dodijeljena nekolicini međimurskih tvrtki, među kojima nema ni jedne tekstilne ili obućarske tvrtke.
Stav je MDS-a da svaki razvojni i gospodarski dokument i politike u RH moraju biti sektorski, regionalno, socijalno i rodno uravnoteženi. Formiranje Tekstilno-kožarske jezgre u Čakovcu po uzoru na Metalsku jezgru u Čakovcu, odnosno Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju, u okviru REDEA-e i Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje, trebalo bi formirati i Tekstilno-kožarsku jezgru u Međimurju. Ova institucija trebala bi, privlačenjem sredstava iz Fondova Europske unije, pomoći tranziciji tekstilno-obućarskog sektora iz radno-intenzivnog u inovacijsko-modni, utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji međimurskih proizvođača, a tekstilnih proizvoda, čime bi se stvorile nove vrijednosti.