Da nema Porcijunkolovog tko zna da li bi se ove dame ikada srele? Mahom sve su vršnjakinje, znaju se iz osmoškloskih kluba. Dvije su iz Križovca, jedna je iz Lendave, jedna je došla iz njemačkog Lauterbacha, a samo jedna je Čakovčanka.
Sve su danas došle pohoditi posljednji dan ove priredbe koja je odavno prešla sve granice. – Čula sam taj blagdan. Oprostite, teško mu izgovaram ime. Odlučila sam sa suprugom doći u Međimurje i prvi puta se uključiti pod kišobransko mnoštvo. Fenomenalno! Genijalno! Divim se ideji – kaže gospođa Stefanie Carl (druga s desna na naslovnoj fotografiji).
Ostale dame su redovite gošće manifestacije, no na njoj se nikada nisu srele. Pamtit će 2016. kada je ‘pao’ dogovor za susret 2017., točno 3. kolovoza na istome mjestu. Dodat ćemo naš komentar – Porcijunkulovo još nije gotovo, a već se čeka novo. Zar to nije lijepo, zar to ne ohrabruje?
