Čakovečki mlinovi za pšenicu prve klase nude 1,10 kuna po kilogramu, za drugu klasu kunu, a za treću klasu 90 lipa po kilogramu. Prvoklasno žito ne smije imati imati manje od 14 posto proteina.
– Požnjeo sam si pšenicu, prinosi sedam i pol tona po hektaru, hektolitarska masa odlična, ali proteini su bili 10, 6 posto. To je treća klasa, 90 lipa za kilogram, što znači da ću na ovoj žetvi izgubiti oko 50.000 kuna! Ovo što je ove godine učinjeno s uvođenjem kriterija otkupa po postotku proteina, katastrofa je za proizvođače. Nitko u Međimurju, siguran sam, neće imati pšenicu prve klase, ogorčeno će Stjepan Jurinec iz Ivanovca, predsjednik Udruge ratara Međimurske županije, nezadovoljan novim uvjetima otkupa pšenice.
Kvaliteta prema proteinima
Čakovečki mlinovi počeli su 6. srpnja otkupljivati ovogodišnji urod. Za pšenicu prve klase nude cijenu od 1, 10 kuna za kilogram, za drugu klasu kunu, a za treću 90 lipa, izvjestio je član Uprave Nino Varga.
Ove godine počeo se i u Međimurju primjenjivati novi kodeks o otkupu žitarica i i uljarica, pa prvoklasno žito ne smije imati manje od 14 posto proteina. Druga klasa je od 12, 5 do 14 posto, a treća od 10 do 12, 4 posto. Pšenicu s manje od 10, 5 posto proteina i ne otkupljuju. Prošle godine cijena je bila 1, 15 kuna za kilogram standardne kakvoće.
Određivanje razreda kvalitete prema proteinima uvelo je potkraj 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede po uzoru na neke zemlje članice Europske unije, odbacivši odbacivši standarde koji su se primjenjivali od 1954. godine.
– Trebalo je na jesen provesti nekakvu edukaciju i savjetovati ljude koje sorte sijati i kako prihranjivati da se dobije što više proteina. Ovako, pitanje je hoće li tko od nas imati ne prvu, nego drugu klasu. Ja ću svoju pšenicu požeti u nedjelju i bojim se iako sam posijao vrlo kvalitetnu sortu, ističe Jurinec.
Božo Premuš, proizvođač pšenice iz Belice također upozorava da u Međimurju neće biti pšenice prve klase, a to znači da seljaci mogu računati na jednu kunu ili 90 lipa za kilogram. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je postotak proteina odlučujući čimbenik u određivanju kvalitete, te da je to ‘značajan iskorak u dosadašnjoj proizvodnji i trženju pšenice’.
Za bolju konkurentnost
Kodeks je, napominju, preporuka proizvođačima za proizvodnju kvalitetne robe koja će biti konkurentna na tržištu Europske unije, a otkupljivačima preporuka vezana uz otkup. U Hrvatskoj će se na oko 150.000 hektara proizvesti oko 800.000 tona pšenice.
