Rabljeni: Ono što drugi otpisuju, mi uvozimo

Prošle godine uvezeno je 45.097 rabljenih, a od njih čak je 15.720 ili 34,8 posto bilo je starije od 10 godina već u trenutku uvoza. Što je, sasvim sigurno, tragično za njihove vlasnike, jer pokazuje da su bili prisiljeni kupovati već islužene automobile upitne sigurnosti, no svakako je turobno i za državu. Pa čak i ako je političare baš briga za sigurnost vozača…

Od njih, naime, država nikada neće dobiti niti kunu godišnjeg poreza, koji se naplaćuje samo do 10 godine. A već u 2016. granicu od 10 godina starosti premašit će njih još 4243 (9,41%), godinu kasnije njih 3672 (8,14 %)… Još dramatičnije, među lani unesenim rabljenima tek je njih 2570 (5,7%) mlađe od dvije godine, odnosno spada u kategoriju kad država najviše profitira na godišnjem porezu na motorna vozila. Tragično…

Poticaji daju rezultate
Sadašnja porezna politika najveći teret stavlja na leđa vlasnika novih auta, koji s godinama plaćaju sve manji porez da bi ga nakon 10 godine prestali plaćati. Državi bi stoga trebalo biti u interesu imati što više novih automobila na cestama, a to je uz krizom osiromašene vozače moguće jedino uz poticaje pri kupnji novih auta. Pokazuju to iskustva s ekopoticajima – prve dvije tranše vrijedne 34 milijuna kuna donijele su čak 946 novih električnih i hibridnih vozila na ceste.

Ne treba sumnjati da bi uz poticaje od 15.000 kn tržište automobila procvalo. Slično kao u Njemačkoj 2009., gdje su vlasti suočene s padom prodaje uvele poticaje od 2500 eura za svakoga tko reciklira rabljeni automobil i kupi novi. Posljedica? Zaprimljeno je čak 860 tisuća zahtjeva, a prodaja je u prvom mjesecu porasla 22 posto.

Godišnji porez pravednije vezati uz snagu, nego uz CO2
Negdje u trenutku našeg ulaska u EU i ubacivanja emisije CO2 u trošarinsku matematiku, zaživjela je ideja da se prema CO2 određuje i godišnji porez na motorna vozila. No, ta zamisao nije zaživjela, vjerojatno zato jer je netko primjetio da bi takav potez značajno opteretio vlasnike starih automobila.

Njih ima puno, u pravilu loše stoje s novcem i ako ih se razljuti mogu napraviti nered na izborima. Pa je taj prijedlog završio u nekoj ladici…

No, nije to nikakva tragedija. Ionako se pravednijom čini razdioba po snazi, koja favorizira slabije motore, a snažnije baca u skuplje porezne razrede. Snaga je, naime, ipak više vezana uz cijenu automobila od CO2, pa je samim time i poštenija porezna osnovica, zaključuje portal Jutarnji.hr/autoklub.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije