Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u četvrtak 12. svibnja 2016. održala je izbornu skupštinu na kojoj su izabrani novi članovi Akademije u kategorijama članstva redoviti član, dopisni član i član suradnik.
Na sjednici Izborne skupštine bilo je prisutno 106 redovitih članova Akademije pa je skupština imala potrebnu dvotrećinsku većinu za donošenje odluka o izboru.
Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Akademije izabrano je 11 novih redovitih članova među kojima je Dragutin Feletar.
Dragutin Feletar rođen je 1941. u Velikom Otoku. a školovao se u Donjoj Dubravi, Kotoribi, Varaždinu i Zagrebu. Godine 1960. upisuje studij na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pod mentorskim vodstvom akademika Josipa Roglića diplomirao temom Industrija Međimurja (1965.).
Na istom odsjeku gore navedenog fakulteta 1973. magistrira temom Podravina – geografsko-povijesna studija. Disertaciju Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine obranio je 1982. pod mentorskim vodstvom dr. sc. Veljka Roglića. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 2007. godine postigavši sve sveučilišne stupnjeve.
Bio je dekan navedenog fakulteta, član Senata i Rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske i urednik časopisa Geografski glasnik. Na Geografskom odsjeku razvio je kolegije: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike i Industrija u prostornom planiranju. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Budimpešti, Pečuhu, Lođu, Ostravi, Göttingenu i Münchenu. Bio je aktivni sudionik na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu.
Dr. sc. Dragutin Feletar danas je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov je znanstveni interes ekonomska i kulturna povijest. Objavljeno mu je 66 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima. Autor je ili suautor brojnih knjiga, od kojih su neke kapitalne za hrvatsku geografiju i povijest. Dosad je objavio 23 znanstvene knjige, 46 stručnih knjiga i 22 udžbenika iz geografije za osnovne i srednje škole.
Među rezultate Feletarova znanstvenog rada spadaju: prinosi hrvatskoj ekonomskoj i industrijskoj geografiji; prinosi hrvatskoj historijskoj geografiji i povijesti poduzetništva; prinosi zavičajnoj (regionalnoj) historijskoj geografiji i ekogeografiji; prinosi hrvatskoj kulturnoj povijesti i popularizaciji znanosti i dr.
Feletarova knjiga Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine (1984.) metodološka je osnovica za primjenu industrijske geografije i razvoj povijesti poduzetništva, dok je dio znanstvene produkcije iz industrijske i ekonomske geografije sažeo u posebnom djelu pod naslovom Studije i radovi o Podravini (1982.). Radi utjecaja i međuodnosa razvoja strukture stanovništva i ekonomskih procesa u geografskom prostoru, dr. sc. Dragutin Feletar razvio je i metode dijela demogeografije, posebno na području međuodnosa prirodno-geografskih i demogeografskih procesa, kojima se osobito koristio u primjeni na primjeru zavičajne (regionalne) geografije i ekohistorije.
Dragutin Feletar je vezan za Međimurje i Donju Dubravu u kojoj je živio do svoje 42 godine. Dosad je napisao 72 knjige, mahom s geografskom i povijesnom tematikom sjeverne Hrvatske, 12 udžbenika iz geografije i pet knjiga literarnoga sadržaja. U domaćoj i stranoj periodici objavio je gotovo 200 znanstvenih i stručnih članaka te za razne novine i časopise napisao nekoliko tisuća članaka i vijesti. Živi u Koprivnici i otac je dvoje djece.