Na konvenciji u Domu sportova izabrani su članovi Predsjedništva, njih 17, i 103 člana Glavnog odbora.
Pristaše Zorana Milanovića odnijeli su uvjerljivu pobjedu. Njegovi ljudi činit će golemu većinu i Glavnog odbora i Predsjedništava. Za potpredsjednike SDP-a delegati na izbornoj konvenciji SDP-a u subotu su izabrali Ranka Ostojića, Davora Bernardića, Tonina Piculu i Milanku Opačić.
Oni su za potpredsjednike izabrani među 10 kandidata koji su prethodno izabrani za članove Predsjedništva stranke, a uz njih su se kandidirali Siniša Hajdaš Dončić, Gordan Maras, Mirando Mrsić, Peđa Grbin, Željko Jovanović i Arsen Bauk.
Od 17 članova predsjedništva, samo su 3 Milanovićeva oponenta: Davor Bernardić, Tonino Picula i Davorko Vidović. U predsjedništvo je ušlo čak 14 Milanovićevih: Mirando Mrsić, Milanka Opačić, Mihael Zmajlovoić, Siniša Hajdaš Dončić, Vedran Babić, Biljana Borzan, Zdravko Ronko, Peđa Grbin, Željko Jovanović, Ranko Ostojić, Arsen Bauk, Branko Grčić, Gordan Maras i Sabina Glasovac.
Prema prvim informacijama, od četiri izabrana potpredsjednika stranke, dvoje ih je pristaša Zlatka Komadine. Izabrani su Davor Bernardić, Tonino Picula, Milanka Opačić i Ranko Ostojić.
Izborna konvencija počela je u 10 sati. Za predsjednika radnog predsjedništva konvencije izabran je Vojko Obersnel.
Okupljenim delegatima obratio se predsjednik stranke Zoran Milanović. Poručio je kako je SDP u ovom trenutku jedina srednjoeuropska socijaldemokratska stranka koja u ovoj klimi konzervativne regresije drži ugled i reputaciji među biračima. Spomenuo je i Zlatka Komadinu, kojeg je prije dva tjedna pobijedio na stranačkim izborima za predsjednika stranke.
– Moj kolega Komadina osvojio je 40 posto glasova na izborima. To je puno – poručio je Milanović. Delegatima je poručio i kako SDP čekaju velike utakmice i kako nije u kampanji koja je iza njih uspio vidjeti koje su to bitne razlike među njima kada je u pitanju sve ono što ih čini socijaldemokratima.
– Mi smo oni koji hrvatskom društvu garantiraju da društvo neće biti statično, mi smo oni koji društvu donose promjene – kazao je Milanović. Obratio se i HDZ-u i svojim konkurentima. Poručio je kako se ne moraju dogovoriti tko je bio loš, a tko dobar od 1941. do 1945. godine.
– Ali ajmo o tome manje razgovarati, ajmo se probati dogovoriti kao pametni građani, mi i desnica, što je to što Hrvatskoj šteti, koje su to insigie koje joj štete. Hrvatska je vrijednosno zapad, ajmo vidjeti po čemu pripadamo tom zapadu, a što nas sramoti i na toj točki možemo početi graditi hrvatsko zajedništvo – poručio je Milanović.
– SDP brani i razvija socijaldemokraciju i nema dilema koje vrijednosti zastupamo. Nisam uspio vidjeti koje su to bitne razlike među nama kada su u pitanju vrijednosti i svjetonazor. Zalažemo se za društvo u kojem svatko ima pravo biti ono što je i misliti svojom glavom. Kada svi budemo mislili isto, to će značiti da jedan misli za sve. To znači da nitko zapravo ne misli – kazao je u uvodnom govoru predsjednik SDP-a Zoran Milanović.
Istaknuo je kako je SDP stranka koja hrvatskom društvu garantira da neće biti statična, da su “oni ti koji donose promjene”.
– Moramo kao mala zemlja cijelo vrijeme preispitivati svoje mjesto u svijetu. Drugi ne stoje na mjestu! Stojimo kao jamac slobode, identiteta i poštovanja svih manjina. U SDP-u nema dogme. Nismo takva stranka, niti ćemo biti! U tjednima u kojima se Hrvatska dovodi u ovako sramotne situacije, na stup srama, ne možemo imati mira. Hrvatska mora biti progresivna! – kazao je Milanović i dodao kako je Hrvatska vrijednosno okrenuta prema zapadu.
– Ne smijemo dopustiti ovako sramoćenje Hrvatske. Ova vlast nas sramoti. Hrvatskoj nije mjesto na stupu srama. Mora pripadati progresivnom zapadu – istaknuo je šef SDP-a.
– Obećavam da nećemo dugo biti u opoziciji! U trenutku kada nemamo pravu vlast u Hrvatskoj, ne možemo biti u opoziciji. Vratit ćemo se na vlast i vratiti Hrvatskoj osmjeh! Ovo trenutno je grimasa! Vlada ne radi svoj posao – rekao je Milanović i dodao kako su i birači desnice “njihovi ljudi do kojih moraju pokušati doprijeti”.
Zlatko Komadina još se jednom zahvalio svima koji su svoj glas dali njemu prije dva tjedna na izborima za predsjednika stranke. Isto je tako još jednom čestitao na pobjedi Zoranu Milanoviću. Našalio se i kako mu je čudno da i više članova nije svoj glas dalo njemu na izborima za predsjednika s obzirom kako su pljeskali njegovim idejama očito aludirajući na to da mu je Zoran Milanović “prekopirao” dijelove njegova programa. Kazao je i kako se nada da će Statut SDP-a biti promijenjen na idućoj konvenciji i da će članovi biti ti koji će birati ljude i na liste za Sabor, a da će biti i predizbora za ministarske kandidate SDP-a.
Šef zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić rekao je kako u SDP-u treba biti puno više solidarnosti, razgovora, empatije, razumijevanja i – rješavanja. Berdardić je upozorio kako SDP mora doći do ljudi, do glasača na selu.
– Bez jačanja našeg utjecaja u općinama, na hrvatskom selu, SDP svoje ideje neće moći provesti u praksi – rekao je Bernardić.
SDP danas bira nova stranačka tijela
Dio delegata na konvenciji je po funkciji – zastupnici, članovi Glavnog odbora te predsjednici gradskih i županijskih organizacija, a dio su ih, sukladno kriterijima koji uključuju broj članova, izborni uspjeh itd., izabrale gradske i općinske organizacije.
Konvencija je počela izvješćem o radu od protekle izborne konvencije 2012. godine, koje će podnijeti predsjednik stranke Zoran Milanović koji je prije dva tjedna, po načelu ‘jedan član – jedan glas’, ponovno izabran za predsjednika SDP-a nakon što je pobijedio protukandidata Zlatka Komadinu.
Delegati će nakon toga pristupiti glasovanju za tijela stranke – 17 članova Predsjedništva i 103 člana Glavnog odbora. Glasovanje će se, kao i na prethodnoj konvenciji, provesti elektroničkim putem.
Stranačka tijela se biraju uz poštovanje zastupljenosti, na način da je za Glavni odbor predviđena kvota koja pripada svakoj županijskoj, gradskoj i općinskoj te organizaciji SDP-a u Gradu Zagrebu, dok je za Predsjedništvo osigurana regionalna zastupljenost.
U izboru svi delegati glasuju za sve članove tijela, bez obzira iz koje regije ili organizacije dolaze. Po izboru Predsjedništva, izabrani članovi tog tijela odlučit će hoće li se kandidirati za potpredsjednike stranke te će se između onih koji izraze interes izabrati četiri potpredsjednika.
Predsjednika Glavnog odbora na prvoj će sjednici izabrati sam novi Glavni odbor, koji bira i glavnog tajnika stranke te predsjednika i članove statutarne komisije.
