Zemlje Europske unije imaju oko tri milijarde litara mlijeka viška, a taj višak putem trgovačkih lanaca s dampinškim cijenama sve više završava na domaćim policama i sve više smanjuje otkupnu cijenu mlijeka u Hrvatskoj. Situaciju je prokomentirala Rašeljka Maras, predsjednica udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka Cro Milk.
– Svako mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj ima etiketu mlijeko hrvatskih farmi i jamči da je doista proizvedeno kod nas, kazala je uvodno Rašeljka.
Hrana je nešto što se bira po okusu, mlijeko stvara naviku jer je svakodnevno konzumiramo. Mljekara u Hrvatskoj kad otkupuje mlijeko od farmera, plaća mu 2.50 kune po litri, a uvozna mlijeka na akcijama u trgovinama možemo pronaći po 2,99 kune. Kako je moguće da je formirana takva cijena kad u kalkulaciju treba uračunati i trošak zaposlenika, prerade, marketinga, trgovačke marže, pita se Rašeljka.
To je jedino moguće ako se radi o mlijeku iz uvoza.
– Nismo konkuretni jer je naša poljoprivredna proizvodnja skupa. Naš proizvođač plaća porez od 25 posto, dok kolege primjerice u Sloveniji plaćaju 9,5 posto. Njihov je farmer konkuretniji, nije toliko zadužen, a kad se zaduži također plaća kamatu od 2 posto, a ne čak 9 posto koliko plaćaju naši, priča predsjednica Cro Milka.
Više o ovoj temi u autoplay video u prilogu.
