Blagdan pun simbolike iz kojega izviru mnogi naši kršćanski običaji. Blagdan Prikazanja Gospodinova, ili kako se među narodom zove, Svijećnica. Slavi se u Crkvi tradicionalno 2. veljače, točno četrdeset dana nakon Božića.
Blagdanom se slavi događaj iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu Zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Hram u Jeruzalemu, da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Preko Mojsija, Bog je Izraelcima, dao propis, da 40. dan nakon poroda svećenici u Hramu moraju blagosloviti rodilju.
Roditelji su za uzvrat, dali janje mlađe od godine dana ili mladu golubicu. Isusovo prikazanje u Hramu, prorekao je u Starom zavjetu prorok Malahija: “I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite” (Mal 3, 1). U stilu Isusova skrovita djetinjstva, obred je prošao jednostavno i nenapadno. U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je Isusa primio u naručje i prepoznao ga kao Mesiju, a Mariji je prorekao, da će mnogo patiti, riječima: “Mač boli, probost će ti dušu.”
Proročica Ana je također bila tada u Hramu i uputila je molitve i zahvale Bogu. Na ovaj blagdan, blagoslivljaju se svijeće, koje će se kasnije koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama. Dan kasnije, 3. veljače u Rimokatoličkoj crkvi slavi se blagdan biskupa i mučenika svetog Blaža ili svetog Vlaha. O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. (Izvor: Wikipedija)