Povodom Noći muzeja, koja se u cijeloj Hrvatskoj održala u petak 29. siječnja, mještani Donje Dubrave dašak dobravske povijesti osjetili su dan poslije, u subotu, 30. siječnja. U organizaciji Kulturno umjetničkog društva Seljačka sloga i Dobrovoljnog vatrogasnog društva održan je “Dan dobravske povijesti“.
Posjetitelji su tako mogli od 17 do 21 sat razgledati zgradu Zalan, svima poznatu kao mjesto u kojem mnoge udruge imaju svoje prostore, ali i kuću u kojoj je obitelj Zalan živjela gotovo stotinu godina. “Seljačka sloga” otvorila je vrata prostorije u kojoj se održavaju probe i čuvaju spomen na svoje mnogobrojne nastupe, gostovanja, priznanja. Bogatstvo koje “Sloga” čuva su i nošnje u kojima nastupaju, a za ovu priliku članice “Sloge” su kao žive lutke pokazale svu njihovu raskoš (nošnje Međimurja, Zagorja, Posavine, Podravine, Bunjevca i Ražanca).
Najnoviji dragulj zgrade Zalan je etno-soba koju su prošle godine uredili članovi “Sloge”. Iako je smještena u malom prostoru, etno-soba je podijeljena na dva dijela: seoski i građanski. U seoskom je dijelu prezentirana unutrašnjost kuće prve polovice 20. stoljeća s pripadajućim namještajem i uređenjem. Središnjim dijelom zbirke dominira staklena vitrina u kojoj je izložen ponos KUD-a – dobravska nošnja.
Građanski dio prezentira kulturu življenja bogatijih slojeva, odnosno obitelji Hirschler/Zalan. U tu je svrhu otkupljena i sjedaća garnitura koja je pripadala obitelji, a cijeli je prikaz upotpunjen namještajem koji se nalazio u drugim prostorijama palače Zalan. U vijećnici je ponovno izložena građa iz obiteljske zbirke obitelji Hirschler/Zalan koje je ustupila članica obitelji Nataša Srdić-Jahn. Uz pomoć originalnih fotografija i dokumenata ispričana je priča o obitelji koja je kroz gotovo 150 godina oblikovala Donju Dubravu. Dobro raspoložene posjetitelje ove manifestacije na ulazu u palaču dočekivali su najmlađi članovi “Sloge”, također obučeni u svoje nošnje, koju su imali zadatak i brojati posjetitelje.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva posjetitelje su dočekali s otvorenom spomen-sobom. U tavanskim prostorima posjetiteljima su najviše pažnje privlačili najstariji instrumenti koji su bili korišteni za vrijeme postojanja prvog puhačkog orkestra osnovanog, isto kao i samo vatrogasno društvo, 1888. godine. Spomen-soba čuva i najstarije predmete – agregat iz 19. stoljeća te svečanu kacigu i vatrogasnu sjekiru. Kao zanimljivost navodimo da je Đuro Hrašćanec, domaćim posjetiteljima u Vatrogasnom domu, bez prestanka više od tri i pol sata proveo s posjetiteljima razgovarajući s njima o bogatoj povijesti ovog društva.
Nit koja spaja ova dva mjesta, zgradu Zalan i Vatrogasni dom, je obitelj Hirschler/Zalan čime je na lokalnoj razini popraćena nacionalna tema Noći muzeja Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena. Upravo je obitelj Hirschler/Zalan (braća Max i Jakob) zaslužna za osnivanje vatrogasnog društva i limene glazbe u vrijeme sve većeg blagostanja obitelji. Osim zgrade Zalan, njihov je doprinos arhitektonskoj fizionomiji sela vidljiv u dvije reprezentativne neoklasicitističke zgrade – današnji Doma zdravlja i Tehnodom.
U “Danu dobravske povijesti” uživalo je, na veliko zadovoljstvo organizatora, više od 150 mještana svih uzrasta. Potaknuti dobrim odazivom i konkretnim prijedlozima, kako posjetitelja tako i samih organizatora, sljedeće godine nam zasigurno predstoji nastavak “Dana dobravske povijesti”.
